Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
Taračin Do sa okolicom

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Djetinjstvo i zavičaj mjesta su kojima se

čovjek identificira...

Click on the slide!

Inicijative

SPOMENIK NA TARAČIN DOLU Želeći njegovati spomen na  naše župljane - žrtve ratova u prošlom stoljeću, već nekoliko godina ”živi” ideja o zajedničkom spomeniku koji bi se izgradio uz zid crkvenog dvorišta. Bilo bi to lijevo od…

Click on the slide!

Vijesti

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni? U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je…

Click on the slide!

O našem Dubrovniku

Prije nekoliko tjedana Perica Mijatović primio je priznanje općine Ilijaš za svoj angažman, a posebno oko zauzimanja za zaštitu Starog Grada Dubrovnika i stećaka u Kopošićima. Mi, koji poznajemo Pericu, znamo da on na njihovoj zaštiti radi godinama.

Click on the slide!

Naučni rad

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Click on the slide!

Analize

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda…

Click on the slide!

Poezija

Put   Dragi moj, dođi da zajedno opet ali sad u mašti prođemo put

Click on the slide!

Bilješke o zavičaju (6)

Prvo spominjanje Čemerna Naš (taračinski-ilijaški) Dubrovnik ((Doborwnich, Dobrownyk) u dubrovačkim spisima se spominje prvi put 11 VI 1404. godine, mada neki podatci govore da je još stariji. To je zasad jedini spomen o ovome gradu iz vremena bosanske samostalnosti. Bobovac i Visoki…

Click on the slide!

Porijeklo i prezimena

NAŠA SELA I ZASEOCI Prvi potpuniji spisak župa i naseljenih mjesta u gornjoj Bosni imamo iz 1244. godine. Evo šta je o našim  krajevima u svojoj knjizi "Visočka nahija"[1],   štampanoj…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Sjećanja
Autor Nataša Bartula   

Tuđa avlija

Odrasla sam bosa na dvorištu rodne kuće, male seoske škole utiskujući otiske bosih stopala po obali djetinjstva i po komšijskim avlijama vraćajući se kući poslije dugodnevnog tumaranja u prve sumrake sa pokojom, još nezrelom jabukom, otkinutom onako usput i bježala u krošnje visokih vrba od mamime "batine iz raja" dok se oluja ne bi stišala.

Oko mog rodnog doma, u kome danas niko ne živi pusto je dvorište mog djetinjstva. Rijeka Ljubina se čas smanji i pretvori u tanku liniju ispod koje se još vide ostaci porušenih zidova kuća stradalih u ratu, a onda opet nabuja pretvarajući se u pomahnitalu aždaju iz čijeg ždrijela kuljaju poplave koje ponovo ruše i valjaju tek obnovljene kuće. Pa se opet smiri i postane tako pitoma i bistra da bi je prosto pomilovao rukom i poželio da joj se ponovo vratiš i zagnjuriš u nju kao nekad u obijesnim danima djetinjstva. A kad izroniš i pogledaš unaokolo vidiš divljinu, nekadašnje tanko šiblje pretvorilo se u gusto visoko granje prijeteći nadvijeno nad rijekom, vjetar savija tanke vrbe koje cvile pod jačinom njegovih naleta, u majčinom vrtu jedna ruža podsjeća da je nekad bila voljena, ali i ona savila glavu, jer je odavno niko ne miluje. Očeva trešnja ne zna kome bi rodila pa se onako polusavijena smišlja i dovija da li da se prepusti vjetru da joj polomi grane ili da pak ostane da obraduje neko zalutalo goveče ili dijete.Bagrem nekad bijel poput paperja požutio od samoće. A do njega jorgovan, zasađen bratovom i mojom rukom, malo malo pa ne rodi, obješen i polusveo, kao da ni sam ne zna šta bi sa sobom u ovom opustošenom selu koga su nekad kitili veseli povici dječurlije i subotnja pjesma svatova.

A ja, negdje u svijetu, naslonjena na prozor novog doma, gledam zeleno dvorište obasjano zlatnim zrakama sunca po kojem moja djevojčica skakuće bosonoga i vrištim: "Obuj se, ubošće te nešto"! A kad se primakne komšijskoj ogradi radoznalo vireći kroz njene pukotine uzviknem glasno i uplašeno: "Nemoj u tuđu avliju"!

 

 

Posuđeno sa Natašinog bloga. Nataša je ovih dana objavila novu knjigu: "Lepa, mlada, usamljena". Čestitamo!

 
Vremeplov
Autor Administrator   

TARAČIN DO; NEKADA I SADA

Ovih dana Taračin Do je gotovo pust. Taračinjaca u njemu nema, a posjećuju ga lovci, drvokradice i poneki slučajni prolaznici. Pustoš ovladala krajem koji je nekada imao više od tisuću stanovnika.

U predvečerje posljednje kataklizme Taračin Do je imao desetak stanovnika, kao i Višnjica, Kopošići... U Ljubini i Solakovićima bilo ih je znatno više. Tu je nekada bilo vrlo živo, toliko živo da je imalo ljudi i za iseljavanje.

Taračin Do je sravnjen sa zemljom, ali oživi uz Ilindan, pokrivena je spomen crkva, a tužno stoje ruševine stare škole kojoj je nebo odavno krovištem. Zbog snijega, koji je nedavno padao, ali i mraza, prekinuti su fasadni radovi na spomen crkvi. Cijelo područje je jedna nepregledna tampon-zona, beživotna, napuštena i zapuštena, u koju su se vratili samo odvažni, a oni ne predstavljaju nikakvu smetnju nekim mračnim i ipak nam još posve neutvrđenim autorima ovih podjela i događanja...


 
Sudbine
Autor J. Babić   

MAJČINE SUZE

Septembar 1999 godine. Kad udje u avliju baba Safa zateče gladne kokoši. Navikla da ih hrani u odredjeno vrijeme, sve navale na nju, ali jutros je Safa zakasnila, jer je u prodavnici kupovala  kafu, šećer i druge stvari. Smjesta se dade na posao. Vabila je kokoši, velikim krivim prutom tukla kozu što joj se motala oko nogu i proklinjala muža.
- Mujo, crni Mujo. Ni kozu nisi nahranio. Kud li te je vrag opet odnio?
Psovala je kozu. Ona nikako nije bila za to da uzmu kozu od te medjunarodne pomoći. Šta će im koza? Kravu i nekako, ali kozu, nikad. Sa Mujom se nije mogla svađati. On ju je jednostavno doveo jednog dana na dugačkom povocu i rekao. "Kozje mlijeko je zdravije i jače i od kravljeg. Kravu nam ne daju jer ih dijele samo onima sto su bježali od svoje kuće i sada se vraćaju. Budi sretna da smo i kozu dobili. Ja ću se o njoj brinuti, a ti je samo muzi". A njega sve češće kući nema. Odlazi na njive i luta, kao, ne daj Bože, kakav duh. Gubi se u mislima. Alahu dragi, sačuvaj.

Više...
 
Inicijative
Autor Administrator   

SPOMENIK NA TARAČIN DOLU

Želeći njegovati spomen na  naše župljane - žrtve ratova u prošlom stoljeću, već nekoliko godina ”živi” ideja o zajedničkom spomeniku koji bi se izgradio uz zid crkvenog dvorišta. Bilo bi to lijevo od kapije na platou iznad korita od vodovoda. Prvotno je njegova izgradnja bila planirana kraj spomen crkve, ali crkvene vlasti ne dozvoljavaju više izgradnju spomenika u crkvenim dvorištima. U nekim drugim mjestima bilo je zloupotrebe ovih dozvola, pa su u Nadbiskupiji odlučili tome stati u kraj.

Naime, urađen je jedan popis naših župljana-žrtava ratova u prošlom stoljeću, za potrebe Nadbiskupije, koja je trebala da sačini cjelovit popis svih žrtava katolika i objavi u prigodnoj knjizi... Taj popis, koji smo uradili, iako, nažalost sadrži preko 120 imena, vjerojatno nije potpun?

Kako upotpuniti spisak?

Kako neko od naših i Vaših predaka ne bi bio zaboravljen,  na našu mail adresu (na dnu stranice kliknite na ”Kontakt”), možete nam javiti osnovne podatke o Vašim precima koji su stradali u proteklim ratovima (I sv. rat, II sv. rat, posljednji rat). Podatci bi trebali sadržavati: (prezime, ime oca, ime/nadimak, mjesto i godina rođenja, mjesto i godina stradavanja/nestanka...). Mi bismo te podatke proslijedili Odboru koji na ovome radi, koji bi te podatke upoređivao i kompletirao. Namjera nam je da budu potpuno tačni ili što precizniji... Nebitno je ko je bio u kojoj vojsci ili je CŽR.
Ideja je da nekakav jednostavan spomenik ozida Mladen Kajić od preostalog i već obrađenog kamena iz porušenih zidova stare crkve. Već je izdvojen za tu namjenu. Naravno, sva imena sa ovim osnovnim podatcima planiraju se ispisati na jednu granitnu ploču i ugraditi je na kameni zid spomenika, koji će na sebi imati križ.

Financiranje

Novaca za to Odbor nema, nego samo dobru volju?  Po prvotnom predračunu sve bi to koštalo cca 4.000,00 KM. Odbor je mišljenja da je Mladen Kajić najpogodniji da to uradi, jer već radi trotoare i fasadu, pa da ujedno koristi vrijeme, radnu snagu i materijal. Imate li volje, želje i mogućnosti da pomognete izgradnju spomenika? Svaki, pa i najmanji prilog je dobrodošao. Priloge bi trebalo uplaćivati župniku sa naznakom: ”Za spomenik na Taračin Dolu”.

Vaša javljanja sa osnovnim podatcima  o Vašoj rodbini očekujemo do blagdana Svih svetih. Naravno, možete nam se javiti i drugim povodom; ukoliko neko ime, očevo ime ili godina rođenja je pogrešno upisana u našoj rubrici "Naše žrtve". I Odboru i svima nama je stalo da informacije bude tačne, ali i da sve naše žrtve ne budu zaboravljene.

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 93 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom