Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
Taračin Do sa okolicom

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Taračin Do u srcu, okolica u venama!

Dobro došli na našu stranicu!

Click on the slide!

Inicijative

SPOMENIK NA TARAČIN DOLU Želeći njegovati spomen na  naše župljane - žrtve ratova u prošlom stoljeću, već nekoliko godina ”živi” ideja o zajedničkom spomeniku koji bi se izgradio uz zid crkvenog dvorišta. Bilo bi to lijevo od…

Click on the slide!

Vijesti

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni? U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je…

Click on the slide!

O našem Dubrovniku

Prije nekoliko tjedana Perica Mijatović primio je priznanje općine Ilijaš za svoj angažman, a posebno oko zauzimanja za zaštitu Starog Grada Dubrovnika i stećaka u Kopošićima. Mi, koji poznajemo Pericu, znamo da on na njihovoj zaštiti radi godinama.

Click on the slide!

Naučni rad

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Click on the slide!

Analize

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda…

Click on the slide!

Poezija

Put   Dragi moj, dođi da zajedno opet ali sad u mašti prođemo put

Click on the slide!

Bilješke o zavičaju (6)

Prvo spominjanje Čemerna Naš (taračinski-ilijaški) Dubrovnik ((Doborwnich, Dobrownyk) u dubrovačkim spisima se spominje prvi put 11 VI 1404. godine, mada neki podatci govore da je još stariji. To je zasad jedini spomen o ovome gradu iz vremena bosanske samostalnosti. Bobovac i Visoki…

Click on the slide!

Porijeklo i prezimena

NAŠA SELA I ZASEOCI Prvi potpuniji spisak župa i naseljenih mjesta u gornjoj Bosni imamo iz 1244. godine. Evo šta je o našim  krajevima u svojoj knjizi "Visočka nahija"[1],   štampanoj…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Pozajmljeni stupci
Autor Milo Jukić   

Krevetac od tisovine

Niko od naših sugrađana ne bi znao sa sigurnošću reći zašto se to desilo baš Hamdi i Jeleni, iako je malo bilo onih koji, iznoseći vlastito mišljenje o svemu, riječ “sigurno” nisu upotrijebili više od jednom. Znao bi dragi Bog, ali on nam nije bio sugrađanin. Darko je rođen takav kakav je rođen i tu se nije dalo ništa promijeniti, ma ko u našoj maloj čaršiji bio u pravu, a ko promašio stvarne razloge kao metak iz one olovke-pištolja, kakvih je tih poratnih godina kod pravih domaćina bilo sakrivenih u zaškoljcima za koje nisu znala ženskadija ni djeca, a često ni ostali ukućani.

Čaršija je brujala već kad se saznalo da Hamdo i Jelena ašikuju. Nikad toga nije bilo, uvijek je svako znao s kim smije i može, a da se nađu i prepoznaju dvoje ljudi različite vjere, sačuvaj Bože, o tome se nije ni pričalo, jer čemu pričati o nemogućim stvarima osim kad matere i babe uspavljuju ili plaše djecu pa im spominju stotinu nevidiša koji će, evo ovog časa, iskočiti s tavana ili udžere ako ne budu slušali. A takva priča, ta o Hamidu i Jeleni, nije bila ni za pričanje djeci, jer njih dvoje nisu bili nikakvi nevidiši nego živi ljudi koje možeš sresti svakog dana. I to ispočetka prvo u zajedničkom društvu, mada ni to nije bila baš svakodnevna stvar osim na sastancima Saveza socijalističke omladine ili takvom čemu, a takve stvari su ionako, znali su svi, bile na silu i nikad neće postati realnost i normalna stvar.

Više...
 
Fešte
Autor HKD Napredak   

I, bi Festa sv. Vlaha… I bi Napredak… zapažen!

U Dubrovniku je 2. i 3. veljače održana tradicionalna 1044. po redu Festa sv. Vlaha zaštitnika, patrona ili kako to Dubrovčani vole reći PARCA ovog „vječnog grada“.  Uz to je obilježen i  još jedan  vrlo značajni jubilej:  600-ta obljetnica od donošenja Zakona o ukidanju ropstva u Dubrovačkoj Republici.  Slavi cijela Republika sv. Vlaha a gostiju sa svih strana. Dekor srednjevjekovni:  nošnje, oprema, gradjevine dubrovačke, crkve, zvona, samostreli,  prangije…  turisti  oduševljeni…

Bosna (i Hercegovina) ponosna a Dubrovnik počašćen odlukom sv. Oca pape Franje da za svoga izaslanika imenuje kardinala Vinka Puljića. Centralni dogadaj – sv. Misa, u centraloj loži  predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarević, a u koncelebracijskom koru poznata lica mons. Franje Topića i don Luke Brkovića.

U publici grupa Napretkovaca i prijatelja Starobosanskog Dubrovnika iz Ilijaša a među barjacima i zastava  HKD Napredak, a pored nje i Župe Čemerno iz Ilijaša. (Župa Čemerno utemeljena e 1882.g. na teritoriju koi je zahvatala srednjovekovna župa a u osmankom period Nahija Dubrovnik a protirala se na podruju današnih općina: Ilijaš, breza, Vogošća i dijelom Vareš – sjeverno od Saraeva).

Slijede pozdravi po svjetovnoj i po crkvenoj hijerarhiji, prate ih aplauzi a onda „ pozdrav za mons. Franju Topića – presjednika HKD Napredak ,  i podružnicu Napretka Ilijaš, koja dolazi  od Starog srednjovjekovnog grada Dubrovnika u Bosni“ …  Zastave Napretka i Župe sa ilustracijom bosanskog Dubrovnika podižu se više i slijedi još jači plesak i odobravanje…

Više...
 
Vijesti
Autor HKD Napredak   

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni?

U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je mjesto gdje se nalazio grad Dubrovnik: „ DUBROVNiK –  srušen grad pod planinom Nabožić na stjecaju Misoče i Zenika kod sela Nasičah, tri sata od Vareša, na putu za Sarajevo.  Ovo je miesto  USPOMENE DOSTOJNO:  jerbo je ovo DUBROVAČKA NASELBINA – KOLONIA (bila), ovdie su oni talili rude srebrnu i gvozdenu, koju su iz planine Jagodine donosili. GRAD ovi načinili su s privolom Kulina bana i mlogo blago odavle odbosili…“

Godine 1924. dr. Milenko Filipović je napravio detalniji opis i karakteristike lokaliteta ocenjujući da je bosanski Dubrovnik postavljen na idealnom mjestu s obrambenog gledišta. Utvrdio je postojanje ostataka građevina koje su činile utvrdu s kulama i zaštitnim zidovima, te trgovačkog naselja ispod Grada na lokalitetu Varoš. Na tom lokalitetu, kako je zabilježio po predanjima je bila čaršija, pa je na temenju ostataka zaključio:  „Lijepo se rapoznaje kuda je vodila jedna ulica s njene obje strane bile su nastambe…“

Više...
 
Uspomene
Autor Administrator   

TARAČIN DO U SLICI

Ovih dana Taračin Do je pust. Taračinjaca u njemu nema, a posjećuju ga lovci, drvokradice i poneki slučajni prolaznici. Pustoš ovladala krajem koji je nekada imao više od tisuću stanovnika.

U predvečerje posljednje kataklizme Taračin Do je imao desetak stanovnika, kao i Višnjica, Kopošići... U Ljubini i Solakovićima bilo ih je znatno više. Tu je nekada bilo vrlo živo, toliko živo da je imalo ljudi i za iseljavanje.

Taračin Do je sravnjen sa zemljom, ali oživi uz Ilindan,  pokrivena je spomen crkva, a tužno stoje ruševine stare škole kojoj je nebo  odavno krovištem. Cijelo područje je jedna nepregledna tampon-zona, beživotna, napuštena i zapuštena, u koju su se vratili samo odvažni, a oni ne predstavljaju nikakvu smetnju nekim mračnim i ipak nam još posve neutvrđenim autorima ovih podjela i događanja...

 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 80 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom