Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Taračin Do u srcu, okolica u venama!

Dobro došli na našu stranicu!

Click on the slide!

Inicijative

SPOMENIK NA TARAČIN DOLU Želeći njegovati spomen na  naše župljane - žrtve ratova u prošlom stoljeću, već nekoliko godina ”živi” ideja o zajedničkom spomeniku koji bi se izgradio uz zid crkvenog dvorišta. Bilo bi to lijevo od…

Click on the slide!

Na Vijencu

SPOMEN OBILJEŽJE Upravni odbor Udruženja boraca 126. brigade Ilijaš nedavno je  donio Odluku o pokretanju inicijative za izgradnju spomen obilježja i memorijalnog centra na platou Vijenca. Čemerska planina je bila i ostala simbol herojstva i odbrane općina Ilijaš,…

Click on the slide!

Vijesti

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni? U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je…

Click on the slide!

O našem Dubrovniku

Prije nekoliko tjedana Perica Mijatović primio je priznanje općine Ilijaš za svoj angažman, a posebno oko zauzimanja za zaštitu Starog Grada Dubrovnika i stećaka u Kopošićima. Mi, koji poznajemo Pericu, znamo da on na njihovoj zaštiti radi godinama.

Click on the slide!

Naučni rad

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Click on the slide!

Analize

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Akcije
Autor I.J.   

ZVONO ZA CRKVU

Župa Čemerno utemeljena je 1882. godine. Crkva na Taračin Dolu je sagrađena 1888. godine uz pomoć nekoliko donatora, a prije svega zalaganjem i radom žitelja Čemerna.

Pričalo se, prenosilo s koljena na koljeno, da su u temelju sakristije ”zakopana” imena svih donatora – svih onih koji su pomogli izgradnju crkve. Da li oni koji su razgrtali i izmiještali ostatke Crkve, koja je porušena u maju 1993. godine, znali o tome, suvišno je raspravljati. Bilo kako bilo, te podatke moglo bi se pronaći u arkivu Vrhbosanske nadbiskupije, kao i sve druge podatke o našoj crkvi, samo bi trebalo vremena za traženje, te dozvola crkvenih organa...

Pamti se doprinos nadbiskupa Josipa Stadlera, stariji mještani pamte i dobročinstvo vlasnika pilane iz Srednjeg, a prilikom obnove crkve 1968. godine, kumovi kapija (velike i male) bili su Jozan Jozić, Pavo Pavlović, Bono Barić...

Nova (spomen) crkva treba nove donatore i sponzore, te novo zvono jer je ono što su ga mještani dovezli iz Ljubine, koristeći šest pari volovskih zaprega, ”završilo” negdje u Srbiji. Od stare Crkve sačuvani su samo zavjetna slika sv. Ilije Proroka i križ, koji je skovao Jozo Knežević 1890. godine.

Ekonomsko-pastoralno vijeće župe sv.Ilije Proroka Čemerno nedavno je pokrenulo inicijativu na prikupljanju novčanih sredstava za postavljanje zvona na spomen crkvi na Taračin Dolu.

Ovoj inicijativi se priključila i Udruga HKD Napredak Ilijaš.

Evo prilike za one ”koji imaju i kojima je Bog dao” da pomognu da zvono na Taračin Dolu opet zazvoni. Eventualne priloge možete direktno dati župniku ili putem žiro računa, a za sve informacije možete se obratiti župniku na telefon 00387 (0)33 406 011 ili putem E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript

 



 
Priče
Autor Nataša Bartula   

Nedavno je svjetlo dana ugledao autobiografski roman "Izbjegličke suze" naše  Nataše Bartula. Za naše mlađe posjetitelje napominjemo da je Nataša kćerka Marijana Bartule - Kikića i učiteljice Novke. Roman je objavljen na engleskom, a uskoro će biti objavljen i na našem jeziku. Specijalno za Ljubinaše, Taračince i ostale posjetitelje našeg portala, Nataša nam je dozvolila objavljivanje priče o njenom ocu Marijanu, stricu Iliji i drugim pojedinostima vezanim za Kikiće i Ljubinu. Više o Nataši i njenoj djelatnosti možete pronaći na: http://natashabartula.jimdo.com/blog/

 

Moj otac

,,Ako odem, ubiću se ili ću umrijeti od tuge”, rekla sam majci u potpunom šoku od mentalnog bola. ,,Ne želim i ne mogu da živim bez Sadmira”, vrištala sam.

,,Imaš dva izbora, odgovorila  je majka potreseno, ali odlučno. ,,Ili da ideš sa nama ili da ostaneš. Ako ostaneš, bolje je da se sama ubiješ prije nego što te drugi ubiju ili, što je još gore, siluju. Ako se to dogodi, Sadmir neće biti tu da ti pomogne. On te ne može spasiti. On ne može spasiti ni samog sebe. Njegov život se svakog trenutka nalazi u opasnosti. Samo se možemo moliti za njega da ostane živ. Ovo nije vrijeme da se borimo za ljubav. Vrijeme je da se borimo za goli  život. Ovo je samo početak pakla. Karte u mojoj ruci su naš jedini izlaz i jedina šansa za opstanak. U njima leži tvoja budućnost i sloboda.Uzmi ili ostavi’’, završila je energičnim tonom.

Pogledala sam oca. Sjedio je tih i nečujan, bez ijedne riječi, ali mu je lice bilo blijedo od unutrašnje patnje. Znala sam, da taj po prirodi sramežljivi čovjek ne može da nađe prave riječi kojima bi me utješio, ali sam osjećala da je njegova ljubav prema meni neizmjerna i velika i u ćutanju.

Više...
 
Uz svetkovinu Svih svetih
Autor Iljko Barić i Pero Brkić   

Dvanaest grobalja župe Čemerno

Svake godine uoči svetkovine Svih svetih i Dušnog dana većina vjernika nastoji, više no inače, urediti grobove svojih najmilijih. Vrijeme je to kada se posebno moli za svoje pokojnike. Groblje nas podsjeća koja je naša sudbina, to su mjesta gdje doživljavamo kratkotrajnost zemaljskog života i neuništivost onog duhovnog. Uobičajeno je da katoličke župe diljem svijeta imaju nekoliko mjesta za ukop preminulih, međutim, župa Čemerno sa svojih 12 grobalja krije mnoge posebnosti.

Župa Čemerno nastala je od nekadašnje velike župe Sarajevo, a zauzima prostor Čemerske planine (najviši vrh 1.465 m) između rječica Misoče i Ljubine, od Nišića do Vogošće.

Više...
 
Kontroverze???
Autor Administrator   

Dubrovnik - "Dobronik"

U kontekstu nedavno završenih arheoloških istraživanja na groblju kneza Batića Mirkovića u selu Kopošići kod Ilijaša,  predstavljamo prvi pisani spomen o starom gradu Dubrovniku kod Ilijaša, koji se nalazi u neposrednoj blizini.

Spomen ilijaškog Dubrovnika nalazi se u 35. svesku fonda Razni zapisi Dubrovačke kancelarije (Diversa Cancellariae) u koju su zapisivani raznovrsni sudski poslovi (tužbe, ročišta, iskazi svjedoka, zadužnice, kupoprodaje, punomoći, ugovori i sl.). Prema odredbama ugovora sastavljenog 11. juna 1404. godine, u kojem se Dubrovnik prvi puta spominje, Bogeta Nenković i Milat Brajković, vlasi Krajsalići, obavezali su se u Bosnu prevesti 60 tovara soli, od kojih je svaki tovar težio 336 litara. Robu su bili dužni prenijeti do onih mjesta koja su im odredili Kvalec Petrović i Radašin Bakviković, tj. do Deževica, Podvisokog i do mjesta zvanog “Doboruonich”, odnosno Dubrovnik. Kako je, prema navodima Đoke Mazalića, i u vakufnami Gazi Husrev-bega iz 1531. godine ime ovoga grada bilo navedeno kao “Dobronik”, postavlja se pitanje kako se ovaj grad prvobitno zvao i na koji je način došlo do toga da njegovo ustaljeno ime postane Dubrovnik. Pored toga, potrebno je skrenuti pažnju da se upravo na osnovu imena Dubrovnika izvodi nekritičko tumačenje pri kojem se ova utvrda neopravdano dovodi u vezu sa srednjovjekovnim Dubrovčanima, njihovom trgovačkom kolonijom i rudarskom djelatnošću. Takve postavke,  po mišljenju nekih autora, ne potvrđuju ni pisani ni arheološki izvori.

Više...
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 19 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom