Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
Taračin Do sa okolicom

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

"Ovo je moj pedalj zemlje...Mene je ovdje majka

rodila, i prva mi se jagorčika iz zavjetrine zazlatila, i prva mi se ševa nebu okomila..."

Odavde sam ja za svijet čuo i …"

Click on the slide!

Inicijative

SPOMENIK NA TARAČIN DOLU Želeći njegovati spomen na  naše župljane - žrtve ratova u prošlom stoljeću, već nekoliko godina ”živi” ideja o zajedničkom spomeniku koji bi se izgradio uz zid crkvenog dvorišta. Bilo bi to lijevo od…

Click on the slide!

Vijesti

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni? U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je…

Click on the slide!

O našem Dubrovniku

Prije nekoliko tjedana Perica Mijatović primio je priznanje općine Ilijaš za svoj angažman, a posebno oko zauzimanja za zaštitu Starog Grada Dubrovnika i stećaka u Kopošićima. Mi, koji poznajemo Pericu, znamo da on na njihovoj zaštiti radi godinama.

Click on the slide!

Naučni rad

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Click on the slide!

Analize

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda…

Click on the slide!

Poezija

Put   Dragi moj, dođi da zajedno opet ali sad u mašti prođemo put

Click on the slide!

Bilješke o zavičaju (6)

Prvo spominjanje Čemerna Naš (taračinski-ilijaški) Dubrovnik ((Doborwnich, Dobrownyk) u dubrovačkim spisima se spominje prvi put 11 VI 1404. godine, mada neki podatci govore da je još stariji. To je zasad jedini spomen o ovome gradu iz vremena bosanske samostalnosti. Bobovac i Visoki…

Click on the slide!

Porijeklo i prezimena

NAŠA SELA I ZASEOCI Prvi potpuniji spisak župa i naseljenih mjesta u gornjoj Bosni imamo iz 1244. godine. Evo šta je o našim  krajevima u svojoj knjizi "Visočka nahija"[1],   štampanoj…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Tradicija
Autor J.B.   

Pjesmo moja, volio te ne bi...

Nema raja

do rodnoga kraja,

ni miline

do rodne Ljubine.

Nekada, ”birvaktile”, u našem se kraju ništa nije događalo bez pjesme.

U svim se prigodama pjevalo; nedjeljom, na svetkovinama, svadbama, na dernecima, sijelima... Pjevalo je cijelo selo i kod kosidbe, vršidbe, sjetve, trganja i komušanja kukuruza, žetve, zamjenjujući tako zvuk srpova, kosa, plugova. Pjevalo se kad su se krmad klala, kad se pekla rakija; u čobanluku su djevojke sa svojim drugama pjevale po Vijencu, Nabožiću, Brezovašu, prikraćujući duge čobanske dane; pjevao je Čemernjak polazeći na posao, ali i otklanjajući umor iza teškog posla. Ženidbe, krštenja i rođenja djece bili su veselje za cijeli puk, a nijedno veselje nije išlo bez pjesme. Pjevalo se, u nešto drukčijem tonu, kad su naši mladići odlazili u vojsku. Iza svake bi se mise u kolo hvatalo, pjevalo, natpjevavalo. Pjesmom se pratilo i zvalo djevojku u novu kuću. I djecu se uspavljivalo uz pjesmu. Majka je pjevala dijetetu dok ga je dojila.., Čim bi se ljudi negdje sastali, pala bi pjesma.

Neke od njih, kao i imena onih što su ih pjevali, od zaborava je sačuvao Marijan Pavlović.

Više...
 
Naučni rad
Autor Nihada Ibrišimović   

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE

Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Navedene geografske karakteristike upućuju na bogat korpus oronima ilijaškoga toponomastikona. Ovim radom obuhvaćeno ih je ukupno 73. Predmetom obrade u ovome radu bile su uzvisine preko 500 metara nadmorske visine. Korpus je formiran na temelju dostupnih pisanih izvora i istraživanjem na terenu.

Kako je svaki toponim sociolingvistički znak, etimološka i etiološka tumačenja iljaških oronima otkrit će nam jezičko porijeklo, strukturu i zastupljenost jezičkih tvorbenih sredstava u građenju oronima ovoga kraja, ali i uputiti u iljašku floru, prevashodno zastupljenost drvenastih vrsta na ovome terenu, geografske obrise, geo-morfološki sastav tla, ljudsku djelatnost, vlasničke odnose i druge izvanjezične osobitosti istraživanoga areala.

Oronime u ovome radu prezentirali smo trojako – popisom i opisom oronima koja sadrže sažeta etimološka i etiološka tumačenja, toponomastičkom kartom i rječnikom. Na temelju etimološke i etiološke analize izvršena je semantička, strukturna i klasifikacija oronima s obzirom na jezičko porijeklo.

Više...
 
Analize PDF
Autor dr Srđan Rudić   

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA

Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda Radojevića-Mirkovića se javljaju u poveljama bosanskih vladara u svojstvu svjedoka u periodu od 1353/4. do 1420. godine. Prvi poznati član roda jeste Jurša Radojević, upisan u dvije povelje bana Tvrtka polovinom 14. stoljeća. Nakon njega visoku čast na bosanskom dvoru imao je Mirko Radojević, prisutan u političkom životu Bosne gotovo 25 godina, po kome će kasniji članovi roda nositi patronim Mirković. Za kneza Mirka imamo zanimljiv podatak da je bio uključen u lanac prodaje roblja sa Dubrovnikom, a njegov imenom nepoznati sin bio je u sastavu bosanskog odreda u bici na Kosovu, jedan od nekoliko bosanskih plemića zarobljenih u toku tog događaja. Najpoznatiji sin kneza Mirka, ujedno i najeksponiraniji pripadnik cijelog roda, bio je knez Batić Mirković. On se spominje u 5 povelja napisanih u periodu od 1405. do 1420. godine, a svakako je najpoznatiji po epitafu na njegovom stećku pronađenom u selu Kopošić, nedaleko od Ilijaša. Prisustvo više stećaka na ovoj lokaciji ukazuje da je riječ o kneževskoj nekropoli, te da su pripadnici roda Radojević-Mirković gospodarili područjem današnjeg Ilijaša, uključujući i tvrdi grad Dubrovnik.

Više...
 
U Kopošićima
Autor Nermina Durić - Kahvedžić   

Obilježen međunarodni dan spomenika

Stari grad Dubrovnik i Nekropola stećaka Velikog kneza bosanskog Batića, zaštićeni nacionalni spomenici, bili su mjesto obilježavanja 18. aprila-Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina i 50. godišnjice ICOMOS-a.
Usprkos kiši, vjetru i  hladnoći,  brojni zaljubljenici bogate kulturno-historijske baštine Ilijaša i Bosne i Hercegovine učestvovali su u ovoj subotnjoj edukativnoj avanturi istražujući upozoravajuće znakove prošlosti, uvjerivši se još jednom u njihovu vrijednost i nadajući se još boljoj zaštiti i restauraciji ovog neprocjenjivog bogatstva. Bili su prisutni prijatelji iz Dubrovnika i Turističke zajednice s kojima se nastoje uspostaviti bratske veze, gradonačelnik Grada Sarajeva Ivo Komšić, Zavičajni entuzijasti, predstavnici federalnih ministarstava, predstavnici ICOMOS-a, HKD „Napredak“, predstavnici Općine Ilijaš, Općine Visoko, Planinarskog društva „Bijambare“, Uduženja žena „San“ i brojni drugi građani.

Više...
 
<< Početak < « 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 » > Kraj >>

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 66 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom