Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
Plemićka obitelj Babić

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Djetinjstvo i zavičaj mjesta su kojima se

čovjek identificira...

Plemićka obitelj Babić
Autor Administrator   
Nedjelja, 11 Ožujak 2012 11:39


Babići su "stara bosanska obitelj koja je plemstvo dobila od kralja Stjepana Ostoje 1408. godine i od hrvatskougarskog kralja Vladislava 1439. godine”. U doba mletačko-turskih ratova iselili su se u Hrvatsku i Hercegovinu, a zatim u Makarsko primorje, i to s titulom conte i plemići Kraljevine Bosne, Ugarske, Krajine i Makarskog primorja. Kao plemićka obitelj posjeduju i svoj grb.

Poslije bitke kod Zadvarja 1646. godine u kojoj je poginuo knez Petar i sinovi Josip i Stjepan, preživjeli sinovi Ivan i Mate prešli su sa 150 obitelji na Brač i nastanili se u Bolu. Zbog tih zasluga Mletačka Republika je priznala njima i njihovim potomcima postojeće naslove i privilegije (tituli di conte e nobili).
Danas na duvanjskom području Babići žive u Jošanici (dvije obitelji, 17 članova), Blažuju (jedna obitelj sa sedam članova), Stipanicima  i Vinici (tri familije sa pet članova).
Pretpostavlja se da je prezime Babić nastalo na dva načina: od turske riječi babo, što znači otac, ili pak od slavenske riječi baba u značenju očeva ili majčina majka. "Prezimena koja su nastala i koja su grupirana podalje od tursko-muslimanskog utjecanja slavenskog su podrijetla, kao i oni Babići kojim su prezimena potvrđena od 15. stoljeća, dakle prije islamskog utjecaja. Po popisu pućanstva katoličkih župa u Bosni 1743. godine, čini se (a valjalo bi temeljitije provjeriti) da su Babići u župama Sutiska, Majdan, Fojnica, Grabovice, Vitina i Gradačac, a Babići u Livnu, Duvnu, Komušini i dr."
Dakako, biskup je fra. Pavo Dragičević 1741./42. godine zabilježio Babiće pućane: u Vinici 14-članu obitelj Martina Babića (Martinus Babich); u Rujanima pokraj Livna 12-člano domaćinstvo Mate Babića; u Podmalovanu na kupreškoj visoravni sedmočlano kućanstvo Ante Babića; u Ričanima, župa Rama, dom je imao Mijo Babić petočlano ukućana; i zapadnohercegovački su Babići uvršteni u Dragičevićev popis: šestočlana obitelj Luke Babića u Donjem Gracu, stara župa Mostar, u Vitini pokraj Ljubuškog je kuća Mate Babića i njegove četeročlane obitelji. Godine 1768. biskup fra. Marijan Bogdanović je Babiće zabilježio samo na Kupresu i u okolici Ljubuškog: u Zloselima živi obitelj Bože Babića s tri člana, a u Odžaku kuću s pet ukućana ima Grgo Babić, u Vitini obitava četveročlana obitelj Ante Babića, a u susjednim Radišićima živi Stipan Babić  s petočlanom obitelji.
Dakle, Babića nema na duvanjskom, livanjskom i mostarskom području, a prema našoj prosudbi stoga što su otišli za svojim rođacima prezimenjacima u Cetinsku ili Imotsku krajinu. Jedino se tako može protumačiti okolnost da su svi današnji livanjski Babići, a nastanjeni su u Vrzeralima, Podradini, Podhumu, Vidosima, Podkraju, Gornjem Žabljaku, Malim Kablicima i Priluci, doselil iz planinskog sela Vostana u zapadnom dijelu Cetinske krajine.
Godine 1687. u sklopu velike seobe katolika iz Rame, Duvna, Kupresa, Glamoča doselilo je mnogo obitelji s prezimenom Babić, jer se pridodjeli zemlje od mletačkih vlasti pojavljuju u gotovo svim dijelovima. Primjerice, 7. prosinca 1740. godine izvjesni Marko Babić šalje molbu providuru Marinu Antoniju Cavalliju da mu dopusti obrađivati livanjskom begu Muhamedu Atlagiću, jer ih je Marko ili njegov otac obrađivao prije preseljenja na mletački teritorij. Fra. Josip Ante Soldo zabilježio je još jedan slučaj: 1787. godine 80-godišnji Luka Babić, koji je ostao bez potomstva, stavlja na raspolaganje mletačkim vlastima 14 kanapa zemlje u Potravlju, koja su mu prije pedesetak godina dodijeljena kao doseljeniku s bosanskog područja.
Što se pak tiče imotskih Babića, oni imaju dvije grane: studenačku i runovičku. Babići sa Studenaca su prema obiteljskoj predaji doseljnici sa Šestanovca. "Stanja duša 1739. zabilježio je u Mate Babica osam čeljadi; kod diobe zemalja 1725. godine Nikola Babić s pet čeljadi dobio je dva kanapa zemlje. Sa Studenaca odselili u Kukavice kod Kupresa.
Babići iz Runovića su doseljenici sa Studenaca i iz Hercegovina, vjerojatno iz Donjeg Graca pokraj Širokog Briga ili iz Vitine pokraj Ljubuškog. "Kad se stvarao 1725. godine Zemljisnik u Runovici je Ante Babić s 20 čeljadi dobio tri kanapa zemlje a u Zmijavcima 24, Ivan Babić s dvoje čeljadi tri kanapa. Pleme živi na dva mjesta. Prema predaji jedni su doselili sa Studenaca i naselili se kod župske kuće. Po njima se predjel u Runovicima zove Studencine. Drugi su prema predaji došli iz Hercegovine na Umljane, odakle su sišli na Babića Brig pa na Sebisinu. Babići sele i u sjevernu Bosnu na derventsko-plehansko područje: od 1760. do 1810. godine postaju stanovnici Velike, Komarice, Foče, Koraca, Liješća i Johovca. U maticama župe Plehan 1770. godine zabilježena je Kata Babić "od Imotskog".
Današnjih Babići u Mostaru nisu u krvnom srodstvu sa spominjanim im prezimenjacima, jer su - kako je utvrdio povjesničar Nikola Mandić - nastali od roda Spuževića iz Krivodola pokraj Mostara. "Prvi upis nadimka Babić nalazimo u matici vjenčanih župe Mostar, kada se Ivan, sin Pave Spuževića iliti Babića iz Rodoča, oženio 1873. godine. Nakon toga naizmjenično je i postupno sve više u matice upisivano dvojno prezime, ali je Babić sve češće isticano, a Spužević postupno zanemarivano, dok konačno oko 1920. godine nije potpuno isčezlo, i ostalo Babić kao njihovo stalno prezime."
Duvanjski Babići su, najvjerojatnije, potomci povratnika iz Cetinske krajine, ali ne treba isključiti i mogučnost doseljenja sa Studenaca.

O porijeklu Babića sa Taračin Dola, Kopošića, Gore (koji imaju zajedničko porijeklo) uskoro opširnije.

(Sa Portala Babicnet.com)

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom