Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
Ilijaš i sv. Ilija

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Djetinjstvo i zavičaj mjesta su kojima se

čovjek identificira...

Click on the slide!

Inicijative

SPOMENIK NA TARAČIN DOLU Želeći njegovati spomen na  naše župljane - žrtve ratova u prošlom stoljeću, već nekoliko godina ”živi” ideja o zajedničkom spomeniku koji bi se izgradio uz zid crkvenog dvorišta. Bilo bi to lijevo od…

Click on the slide!

Na Vijencu

SPOMEN OBILJEŽJE Upravni odbor Udruženja boraca 126. brigade Ilijaš nedavno je  donio Odluku o pokretanju inicijative za izgradnju spomen obilježja i memorijalnog centra na platou Vijenca. Čemerska planina je bila i ostala simbol herojstva i odbrane općina Ilijaš,…

Click on the slide!

Vijesti

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni? U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je…

Click on the slide!

O našem Dubrovniku

Prije nekoliko tjedana Perica Mijatović primio je priznanje općine Ilijaš za svoj angažman, a posebno oko zauzimanja za zaštitu Starog Grada Dubrovnika i stećaka u Kopošićima. Mi, koji poznajemo Pericu, znamo da on na njihovoj zaštiti radi godinama.

Click on the slide!

Naučni rad

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Click on the slide!

Analize

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ilijaš i sv. Ilija
Autor Administrator   

Prema povijesnim podacima o teritorijalno-političkoj organiziranosti, sadašnje područje Ilijaša pripadalo je u srednjem vijeku bosanskoj državi; a u teritorijalnoj organizaciji  - župi Vrhbosna, koja je bila glavna župa u toj državi. Prema tim podacima okolina Visokog u srednjem vijeku bila je dosta naseljena i napredna, jer je bila matica i središte bosanske srednjovjekovne države, a Visoko najvažniji trgovački grad u Bosni.
U početku turske vladavine, kad bosanska država nastaje, Turci uzimaju Sarajevo za sjedište turske uprave za cijeli region. U početku turske uprave Bosnom, područje Ilijaša - po teritorijalnoj i administrativnoj podjeli - pripadalo je Sarajevu; a krajem turske vladavine Ilijaš (općina Ilijaš bez područja Srednjeg) pripada Visočkoj nahiji.


Ilijaš se razvijao u nekoliko faza. Nekada su to bila polja i livade oko Bosne i Misoče, koja su  obrađivana. Nekadašnji Ilijaš nalazio se izmedju Gornje i Donje Misoče, s obje strane rijeke Misoče, i to na mjestu gdje Misoča izbija sasvim u polje, a malo više su selo Mlini. Otkako je 1882. godine osnovana firma Buttazzoni und Venturini Holzindustrie A.G. u Sarajevu, u Ilijašu je podignuta strugara, poznatija kao pilana. Za potrebe novootvorene "Strugare" izgrađen je (1884-1885 godine) jedan krak uskotračne šumske pruge na lokomotivni pogon od Ilijaša do Okruglice u dužini od 37,2 km, koja je služila za eksploataciju šume sa Nabožića, Okruglice i okolnih mjesta.

Ilijaš u to vrijeme nije postojao kao odvojeno naselje. Tu je bila željeznička stanica, strugara  i poslije željezara a oko njih se razvilo mjesto. Ilijaš i okolica su u vrijeme A-U bili podijeljeni izmedju dva kotara, Visoko i Sarajevo.

Unutar sarajevskog kotara od naselja 1885 godine  nalazila se Luka.  Luka je pripadala općini/džematu Vogošća Dolnja. U općini su se još nalazila sela Gora, Jošanica i Malešići. Čitava općina je imala 1821 stanovnika, od kojih 544 muslimana, 1052 pravoslavnih i 220 katolika. Samo mjesto Luka imalo je 234 stanovnika, od kojih je 116 muslimana i 118 pravoslavnih. U kotaru Sarajevo se nalazila i željeznička stanica Ilijaš, koja je administrativno pripadala selu Luka.
Sva ostala naselja nalazila su se u kotaru Visoko. Kotar Visoko je sadržavao i kotarsku ispostavu Vareš. Ispostave su bile administrativne jedinice izmedju općine i kotara. Na području užeg kotara Visoko (znači onog dijela kotara koji nije spadao u ispostavu Vareš) se nalazilo selo Misoča. Misoča je pripadala općini Podgora. U općini Podgora još su bila sela Mrakovo, Podgora, Seoce, Sovrlje, Vlahinja i Župča. Cijela općina je imala 1615 stanovnika, od kojih je bilo 812 muslimana,  778 pravoslavnih, i 25 katolika. Samo selo Misoča je imalo 386 stanovnika, od kojih je 272 muslimana i 114 pravoslavnih. [1]
Etimologija imena grada Ilijaša je važan argument u rasvjetljavanju njegove davne prošlosti. Ime Ilijaš nastalo je od sv. Ilije -  zaštitnika Bosne. Njemu su posvećene crkva na Taračin Dolu, koja je izgrađena 1888. godine, a župa je osnovana 1882. godine, (minirana i srušena 1993. godine), te pravoslavna crkva u Ilijašu građena izmedju 1879 – 1881. godine. Zato se Ilindan toliko i slavi(o) u Ilijašu i okolici. Pričalo se, a legenda je i zabilježena,  da je  bosanski kralj dolazio svakog Ilindana iz Visokog na teferič u Arnautoviće i igrao kolo sa djevojkama.[2]


Način tvorbe prezimena od imena je uobičajen: imenu se najčešće oduzima relacijski morfem i dodaje dočetak koji ima značenje nasljednik, "mladi" : Antun (Anton) - Antonić, Ljubo - Ljubić, Martin - Martinko. Najčešći dočeci su -ić, -čić, -ec, -ek, -ac, -ak.
Ilić - Ilija
Ilijaš - isto kao Ilić

Osim našeg Ilijaša, postoji i gradić Ilijaš u Albaniji, selo Ilijaš u općini Sremska Mitrovica, a tako se zove i jedan od vrhova Treskavice.

U susjednoj nam Hrvatskoj živi znatan broj obitelji koji se prezivaju  Ilijaš. Po nekim podacima, radi se o obiteljima koje su bježale iz Bosne pred Turcima i kada bi se nastanili u nekom mjestu u Hrvatskoj, dobivale su prezime po mjestu odakle su stizale. Narodna je predaja mnogostruko i mnogovrsno ušla u povijest a  i  u književnost...


Ilijaši su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 58 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Pregradi (35), Čakovcu (20), Donjem Kraljevcu kraj Preloga (20) i u Sesvetama kraj Zagreba (15).  
Najveća migracija Ilijaša u prošlom stoljeću zabilježena je iz Siska u Zagreb.  
Ilijaši su Hrvati, većim dijelom iz Pregrade. Razmjerno najviše Ilijaša u proteklih sto godina rođeno je u Gornjoj Plemenšćini kraj Pregrade, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ilijaš. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Ilijaša u oko stodvadeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

...I dio

______________________________

[1]  Štatistika mjesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 01. maja 1885. godine, Službeno izdanje, Sarajevo 1886.

[2]  Milenko S. Filipović, Visočka nahija, str. 531

 

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 64 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom