Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Djetinjstvo i zavičaj mjesta su kojima se

čovjek identificira...

Ilijaš i sv. Ilija
Autor Administrator   
Utorak, 13 Travanj 2010 11:31

Prema povijesnim podacima o teritorijalno-političkoj organiziranosti, sadašnje područje Ilijaša pripadalo je u srednjem vijeku bosanskoj državi; a u teritorijalnoj organizaciji  - župi Vrhbosna, koja je bila glavna župa u toj državi. Prema tim podacima okolina Visokog u srednjem vijeku bila je dosta naseljena i napredna, jer je bila matica i središte bosanske srednjovjekovne države, a Visoko najvažniji trgovački grad u Bosni.
U početku turske vladavine, kad bosanska država nastaje, Turci uzimaju Sarajevo za sjedište turske uprave za cijeli region. U početku turske uprave Bosnom, područje Ilijaša - po teritorijalnoj i administrativnoj podjeli - pripadalo je Sarajevu; a krajem turske vladavine Ilijaš (općina Ilijaš bez područja Srednjeg) pripada Visočkoj nahiji.


Ilijaš se razvijao u nekoliko faza. Nekada su to bila polja i livade oko Bosne i Misoče, koja su  obrađivana. Nekadašnji Ilijaš nalazio se izmedju Gornje i Donje Misoče, s obje strane rijeke Misoče, i to na mjestu gdje Misoča izbija sasvim u polje, a malo više su selo Mlini. Otkako je 1882. godine osnovana firma Buttazzoni und Venturini Holzindustrie A.G. u Sarajevu, u Ilijašu je podignuta strugara, poznatija kao pilana. Za potrebe novootvorene "Strugare" izgrađen je (1884-1885 godine) jedan krak uskotračne šumske pruge na lokomotivni pogon od Ilijaša do Okruglice u dužini od 37,2 km, koja je služila za eksploataciju šume sa Nabožića, Okruglice i okolnih mjesta.

Ilijaš u to vrijeme nije postojao kao odvojeno naselje. Tu je bila željeznička stanica, strugara  i poslije željezara a oko njih se razvilo mjesto. Ilijaš i okolica su u vrijeme A-U bili podijeljeni izmedju dva kotara, Visoko i Sarajevo.

Unutar sarajevskog kotara od naselja 1885 godine  nalazila se Luka.  Luka je pripadala općini/džematu Vogošća Dolnja. U općini su se još nalazila sela Gora, Jošanica i Malešići. Čitava općina je imala 1821 stanovnika, od kojih 544 muslimana, 1052 pravoslavnih i 220 katolika. Samo mjesto Luka imalo je 234 stanovnika, od kojih je 116 muslimana i 118 pravoslavnih. U kotaru Sarajevo se nalazila i željeznička stanica Ilijaš, koja je administrativno pripadala selu Luka.
Sva ostala naselja nalazila su se u kotaru Visoko. Kotar Visoko je sadržavao i kotarsku ispostavu Vareš. Ispostave su bile administrativne jedinice izmedju općine i kotara. Na području užeg kotara Visoko (znači onog dijela kotara koji nije spadao u ispostavu Vareš) se nalazilo selo Misoča. Misoča je pripadala općini Podgora. U općini Podgora još su bila sela Mrakovo, Podgora, Seoce, Sovrlje, Vlahinja i Župča. Cijela općina je imala 1615 stanovnika, od kojih je bilo 812 muslimana,  778 pravoslavnih, i 25 katolika. Samo selo Misoča je imalo 386 stanovnika, od kojih je 272 muslimana i 114 pravoslavnih. [1]
Etimologija imena grada Ilijaša je važan argument u rasvjetljavanju njegove davne prošlosti. Ime Ilijaš nastalo je od sv. Ilije -  zaštitnika Bosne. Njemu su posvećene crkva na Taračin Dolu, koja je izgrađena 1888. godine, a župa je osnovana 1882. godine, (minirana i srušena 1993. godine), te pravoslavna crkva u Ilijašu građena izmedju 1879 – 1881. godine. Zato se Ilindan toliko i slavi(o) u Ilijašu i okolici. Pričalo se, a legenda je i zabilježena,  da je  bosanski kralj dolazio svakog Ilindana iz Visokog na teferič u Arnautoviće i igrao kolo sa djevojkama.[2]


Način tvorbe prezimena od imena je uobičajen: imenu se najčešće oduzima relacijski morfem i dodaje dočetak koji ima značenje nasljednik, "mladi" : Antun (Anton) - Antonić, Ljubo - Ljubić, Martin - Martinko. Najčešći dočeci su -ić, -čić, -ec, -ek, -ac, -ak.
Ilić - Ilija
Ilijaš - isto kao Ilić

Osim našeg Ilijaša, postoji i gradić Ilijaš u Albaniji, selo Ilijaš u općini Sremska Mitrovica, a tako se zove i jedan od vrhova Treskavice.

U susjednoj nam Hrvatskoj živi znatan broj obitelji koji se prezivaju  Ilijaš. Po nekim podacima, radi se o obiteljima koje su bježale iz Bosne pred Turcima i kada bi se nastanili u nekom mjestu u Hrvatskoj, dobivale su prezime po mjestu odakle su stizale. Narodna je predaja mnogostruko i mnogovrsno ušla u povijest a  i  u književnost...


Ilijaši su prisutni u većini hrvatskih županija, u ukupno 41 općini i 58 naselja, pretežito u urbanim sredinama (61%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (100), Pregradi (35), Čakovcu (20), Donjem Kraljevcu kraj Preloga (20) i u Sesvetama kraj Zagreba (15).  
Najveća migracija Ilijaša u prošlom stoljeću zabilježena je iz Siska u Zagreb.  
Ilijaši su Hrvati, većim dijelom iz Pregrade. Razmjerno najviše Ilijaša u proteklih sto godina rođeno je u Gornjoj Plemenšćini kraj Pregrade, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Ilijaš. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Ilijaša u oko stodvadeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

...I dio

______________________________

[1]  Štatistika mjesta i žiteljstva Bosne i Hercegovine po popisu naroda od 01. maja 1885. godine, Službeno izdanje, Sarajevo 1886.

[2]  Milenko S. Filipović, Visočka nahija, str. 531

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom