Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
Martinu u spomen

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Taračin Do u srcu, okolica u venama!

Dobro došli na našu stranicu!

Click on the slide!

Inicijative

SPOMENIK NA TARAČIN DOLU Želeći njegovati spomen na  naše župljane - žrtve ratova u prošlom stoljeću, već nekoliko godina ”živi” ideja o zajedničkom spomeniku koji bi se izgradio uz zid crkvenog dvorišta. Bilo bi to lijevo od…

Click on the slide!

Vijesti

Jeste li znali za Dubrovnik u Bosni? U općini Ilijaš, nadomak Sarajeva, Dubrovčani su osnovali svoju koloniju Dubrovnik. Po dubrovačkom kroničaru Jakovu Lukareviću osnovali su ga dubrovčani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike. Fra Ivan Frano Jukić je prvi među historičarima, utvrdio je…

Click on the slide!

O našem Dubrovniku

Prije nekoliko tjedana Perica Mijatović primio je priznanje općine Ilijaš za svoj angažman, a posebno oko zauzimanja za zaštitu Starog Grada Dubrovnika i stećaka u Kopošićima. Mi, koji poznajemo Pericu, znamo da on na njihovoj zaštiti radi godinama.

Click on the slide!

Naučni rad

ORONIMI ILIJAŠA I OKOLICE Sarajevska općina Ilijaš, tipičnog bosanskog, ravničarsko-brežuljkastog i brdsko planinskog terena, prostire se na površini od preko 300 kilometara kvadratnih na nadmorskoj visini od oko 500 do 1200 metara. Polovina općinskog zemljišta (16.249 hektara) je pod šumom.

Click on the slide!

Analize

RADOJEVIĆI-MIRKOVIĆI VLASTEOSKA SREDNJOVJEKOVNA BOSANSKA PORODICA Nizu ranijih radova o vlasteli srednjovjekovne Bosne, Srđan Rudić je pridodao i analizu do sada nedovoljno obrađene porodice koja je svoje posjede imala na području Gornje Bosne, u blizini grada Dubrovnika kod Ilijaša. Pripadnici roda…

Click on the slide!

Poezija

Put   Dragi moj, dođi da zajedno opet ali sad u mašti prođemo put

Click on the slide!

Bilješke o zavičaju (6)

Prvo spominjanje Čemerna Naš (taračinski-ilijaški) Dubrovnik ((Doborwnich, Dobrownyk) u dubrovačkim spisima se spominje prvi put 11 VI 1404. godine, mada neki podatci govore da je još stariji. To je zasad jedini spomen o ovome gradu iz vremena bosanske samostalnosti. Bobovac i Visoki…

Click on the slide!

Porijeklo i prezimena

NAŠA SELA I ZASEOCI Prvi potpuniji spisak župa i naseljenih mjesta u gornjoj Bosni imamo iz 1244. godine. Evo šta je o našim  krajevima u svojoj knjizi "Visočka nahija"[1],   štampanoj…

Frontpage Slideshow (version 2.0.0) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Martinu u spomen
Autor B. O. i J.B.   

Od dvadeset i pet svećenika (nezvanično - stiže i novi župnik), koliko ih je "službovalo" u župi Čemerno od njenog osnivanja 1882. godine do danas, dvojica su ostavili poseban trag: Mihovil Mijo Thon (1936-39)  i Martin Anić (1973-98).  Prvi je izgradio župski stan i vodovod, drugi put od Kamenica do Taračin Dola. Nažalost, ništa od toga više nije u funkciji.

Mijo Thon stigao je u Čemerno u kolovozu  1936.  godine. Mlad, zdrav i poletan prihvatio je s oduševljenjem pastorizaciju naše župe. Tu je sagradio župski stan i župni vodovod, a vidan je njegov doprinos i u obrazovanju župljana i izgradnji prve zgrade  četverorazredne osnovne škole, a povjerene mu duše učio moliti i bližnjega ljubiti. Sam je radio građevinski plan, okupljao radnike i preuzimao  zidarske poslove.



U Čemerno1973. godine iz Morančana kod Tuzle, kao nasljednik Vladimira Kljajića, stiže mladi svećenik Martin Anić. Godinu dana potom imenovan je i upraviteljem Haljinića kod Kaknja.  Martin je  rođen u Krepšiću 11. prosinca 1941. god. u obitelji Joke i Kaje r. Sadrić. Osnovno školovanje završio  je u Brčkom, gimnaziju na Šalati u Zagrebu, a teološki studij u Đakovu gdje ga je za svećenika zaredio biskup Bäuerlein na Petrovo 1968. godine. Od 1969. god. svoju svećeničku službu obavljao je kao kapelan u Sarajevu (Marijin Dvor), a godinu kasnije i u Morančanima (Tuzla). Kao i mnogi prije njega,  pješačio je uz Gajeve ka Taračin Dolu ili ka selima pripadajuće župe. Rijetko se koristio uslugama konja kojega je dobio u "nasljedstvo". Svoju "škodu" ostavljao je u garaži u Ljubini, kod kuće Mije Ćurčića.   Već naredne godine mještani Gore, Ljetovika i Kamenica "progrću" put do svojih kuća. Martin kreće u akciju i zajedno sa mještanima vodi akciju na izgradnji puta preko Ždrijela i Konovika. Početkom aprila 1975. godine sa svojom škodom prvi stiže tim putem na Taračin Do. Prije njega, jedino su policijski ladroveri, stizali na Taračin Do. Ubrzo su i drugi počeli koristiti ovaj put, a prvi je Novo Panić sa svojim kamionom dovezao trosku na Taračin Do.  Put se nije dugo koristio jer se već naredne godine počeo graditi put iz Ljubine preko Solakovića do Taračin Dola i Višnjice.

Sin ravnice, brzo se navikao na čemeran život u našem kraju. Poveo je mnoge akcije; mnogi su željeli na neki način sudjelovati, dati svoj doprinos, pomoći u radu... Martin se dao u sredjivanje grobalja, njihovo uredjenje, ogradnju; medju prvima je dao srušiti nekoliko krušaka koje su rasle u Kruškom groblju (po tome je groblje i dobilo ime jer je u njemu i oko njega bilo mnogo krušaka), te su rušile i oštećivale postojeće spomenike i grobove, "uveo" je kupovinu ploča za grobove, razvodio je struju, vodu, suživio se s Čemernom i Čemernjacima. Bio je komunikativan, neposredan, rado vidjen u svim društvima, a ne tako rijetko znao je i zapjevati na nekom sijelu, krštenju...

U Čemernu ga je zatekao rat, odakle je nakon razaranja cijele župe sa župljanima morao u izbjeglištvo. Boravio je u Kaknju i brinuo se za "ostatak ostataka" kako i koliko je mogao. Nakon rata je u Vogošći gdje je bilo privremeno sjedište župe Čemerno. Od srpnja 1998. vel. Anić je četiri godine župnik Ularica (Usora), da bi 2002 do smrti (3. kolovoza 2006-te) bio župnikom rodnoga Krepšića. Dan prije smrti je bio u kapelskom dvorištu nadgledajući radove oko kapele koji su se tamo odvijali. Kao da je žurio da to započeto završi, da bi tu večer bio odvežen u ambulantu u Orašje, te odatle prebačen u Vinkovačku bolnicu i već sljedećeg dana oko pola jedanaest umro. Bio je spreman prihvatiti bol tamo gdje ona najviše peče: u razorenom rodnom mjestu koje je trebalo obnoviti - i duhovno i brojčano i materijalno.  U tek započetoj 39. godini svećeništva i 65. života, završio je svoje zemaljsko boravište i 5. kolovoza smiraj našao u groblju nedaleko od župne crkve rodnog mu Krepšića.

Župljani Čemerna nisu zaboravili "svoga" Martina. Nakon pokrenute akcije, nedavno je u Krepšiću boravila tročlana "delegacija": Vlado Vidaković, Mato Ivanić i Mato Jozić, koji su na Martinov grob postavili spomen ploču u znak zahvalnosti za sve što je za Čemerno i Čemernjake učinio, pokojniku se zahvalili za zajedno provedene godine, za razgovore, za susrete u kojima smo jedni druge potpomagali... Martin je bio dio nas i naših sela,  koje je volio kao i  selo iz kojeg je ponikao, svećenik koji je u teškim godinama došao u naše mjesto, boreći se do posljednjeg dana da nadogradi i napravi što je se moglo izgraditi.

Iza ovih  podataka,  nalazi se cijeli jedan svećenički život koji odatle nije moguće izčitati ni vrjednovati. Valjda je i to svećenička posmrtna "sudbina".
Pokoj vječni daruj mu Gospodine!

Video o postavljanju spomen ploče na Martinov grob možete vidjeti na  YouTube ili na videoportalu sela Krepšić, kao i na Facebooku.

 

Anketa

Treba li Taračin Dolu crkva ili neko obilježje?
 

Taracin Do na Facebook

Tko je uključen:

Trenutno aktivnih Gostiju: 29 

www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom