Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Taračin Do u srcu, okolica u venama!

Dobro došli na našu stranicu!

Novosti iz prošlosti
Autor Administrator   
Subota, 29 Siječanj 2011 17:29

NAHIJA DUBROVNIK U BOSANSKOM SANDŽAKU (III)

A k i n dž i j e spomenutog sela Vidotina, pripada spomenutom: Baština Alije, u posjedu Mustafe; Memihan, prišlac; Baština Radivoja, u posjedu Pirije Karadžina, zatim u posjedu njegove kćeri Hurije; Baština Šahina, u posjedu Turhana, sada u posjedu sina mu Memije; Baština Milivoja, u posjedu Dursuna, sada u posjedu Jusufa Kurdova; Zemin Alihana, zajedno sa baštinom Jusufa i baštinom Radonje, u posjedu Derviša Ališahova - cifra 3; Behram, Alije, m; Salih, Berraka, m; Omer, Hajdara, m, Ahmed, sin Turhana; Ibrahim, Mustafe, m;


Prihod: resmi čift, bennak i mudžerred pšenice, kejla 4, iznos zobi, kejla 10, iznos mješanca, kejla 10, iznos ušur od povrća, sijena, lana i košnica polovina badihave, mlađarine, poljačine i tapijske pristojbe na zemin

muslimana sa baštinama 9, neoženjenih 4;

Selo
M i s o č a, pripada Dubrovniku:

Baština Mehmeda, u posjedu Alije Radonjina, sada u posjedu sina mu Omera; Baština Mustafe Kasimova, prišlaca, u posjedu Mehdije Isina; Baština Halila i Kresoja, u posjedu Alije, sada u posjedu Hasana Pir-Alijina; Baština Božidara, u posjedu Tur-Alije; Baština Alije Ahmedova, u posjedu Husejna Radojeva; Baština Jusufa Vukićeva, u posjedu stanovnika sela; Baština Junusa, u posjedu stanovnika sela, sada u posjedu Balije Junusova; Baština Jusufa Nikolina, u posjedu Hasana Tur-Alijina; Baština Vukašina, u posjedu Alije, sada u posjedu Husejna Iskenderova; Baština Marka, u posjedu stanovnika sela, sada u posjedu Memije Behramova; Baština Ivaniša, u posjedu Husejna Ilijasova; Baština Radice, u posjedu Mehmeda, sada u posjedu Ibrahima Kasimova; Baština Tvrdka Ivaniševa, u posjedu Osmana, sina Alijina;


Selo
K r u z i, pripada Dubrovniku:

Baština Tvrdića, u posjedu Gazije, sada Jusuf, Timurhana; u posjedu Alije, sina Pervanova; Mezra Omanica, uživa je Džafer, sin Halil, Ibrahima; Osmana, sada u posjedu Džafera, Baština Vladića, u posjedu Ejnehana, sina Nesuhova;sada u posjedu Ibrahima Jahjina; Jusuf, Balije; Turhan, Ahmeda - na očevoj baštini; Čifluk Mahmuda Vukićeva; Hasan, Ilijasa; Tvrdosavljeva baštinska zemlja, Husejn, Hasana; koju on uživa - čift; Ali, Hasana; Mezra Ostoje Kočilanovića, u posjedu Bali, Jahje;    

muslimana sa baštinama 14;



Varoš
D u b r o v n i k, pripada spomenutoj:

Ibrahim, Milovana - na baštini; Jahja, Balije; Ilijas, Mustafe - na baštini Ibrahima Mehmedova; Firuz, Dželula; Baština Ahmeda Vukićeva, u posjedu Sulejmana Muradova; Abdi, Murada - na baštini Alije  Ibrahimova; Ferhad, Murada - na očevoj baštini; Ibrahim, Mehmeda; Džafer, Mehmeda; Mehmed, Radoja; Timur, Sefera; Gazi, Sefera; Memi, Ilijasa - na Mehmedovoj baštini; Karagoz, Bajezida; Baština Ramadana, sina Hamzina, u posjedu Iskendera; Baština Jusufa Ostojina, u posjedu Omča Hasanova; Memi, Karagoza; Hasan, Memije; Veli, Alije; Ibrahim, Omera; Baština Radina, u posjedu Mehmeda Mahmudova; Baština udovice Miluše, u posjedu Velije Hasanova; Baština udovice Vladice, u posjedu njenog sina Sarudže; Šahman, Murada; Uvejs, Mehmeda; Baština udovice Milice, u posjedu Velije Alagozova; Ahmed, Abdullaha; Bali, Murada; Kejvan, Ilijasa; Memi, Džafera; Mezid, Jakuba; Baština Živanovića, u posjedu stanovnika sela; Zemin Bešira, sina Iskenderova i  Mehmeda, sina Dursunova i drugih suvlasnika; zemlja zvana Podkmška; Baština Božidara, u posjedu Iskendera, u posjedu sina mu Husejna; Hasan, Nesuha; Ibrahim, Mehmeda; Jusuf, Husreva; Osman, Jahje; Husejn, Ilijasa; Husejn, Jusufa; Hassa njiva, dunuma 8; hassa vinograd - zapušten, u posjedu Alije Ahmedova;


muslimana sa baštinama 40;



Selo
Kozla[1], pripada Dubrovniku:

Baština Šehabuddina Kasimova, u posjedu trgovca Sefera; Hasan, Hamze - na Radonjinovoj baštini, umjesto sina mu Divoša; Ibrahim, Hasana; Salih, Ahmeda; Baština Alagoza Veselinova, u
posjedu Ejnebegije Jakubova, sada u posjedu trgovca Sefera; Mustafa, Timura - na očevoj baštini; Husejn, Alije; Ahmed, Ferhada; Ibrahim, Timura; Behram, Duruda; Kurd, Timura - na očevoj baštini; Piri, Balije; Baština Ise, sina Mustafina, u posjedu Šabana, sina Hizirova; Hurrem, Alije - na baštini; Omer, Mustafe; Mehmed, Ilijasa - na baštini; Ibrahim, Muruvveta; Redžep, Muruvveta; Derviš, Ferhada; Muruvvet, Pir-Alije - na baštini Karagoza Radašinova; Behram, Alije; Ejnehan, Memije - na baštini Mahmuda Abdullahova; Mehmed, Timura - na Alijinoj baštini; Baština Hasana, sina Mehmedova, u  posjedu Ahmeda, sina Abdullahova,sada u posjedu Hasana Ahmedova; Gazi, Kurda; Sulejman, Kurda; Malkoč, Pirije; Pir-Ali, Jahje; Ibrahim, Kurda; Baština Alije, sina Mehmedova, u posjedu Nefise hatun; Ferhad, Karagoza; Timurhan, Alije - na baštini; Bali, Atmadže; Osman, Ahmeda; Oruč, Alije; Nezir, Kurda; Baština Radašina, u posjedu Radoja, sada u posjedu stanovnika sela; Baština Božidara, u posjedu Alagoza, sada u posjedu Kurda Timurova; Baština Preseka, u posjedu Alagoza, sada u posjedu Kurda Timurova; Baština Milorada, u posjedu stanovnika sela, sada u posjedu Firuza Memijina; Gazi, Firuza; Sulejman, Firuza; Hassa njive 3, dunuma 3, u posjedu stanovnika spomenutog sela Doljan Vrh; Čifluk Nesuha Abdullahova i drugih suvlasnika: Nezir, Turhana Abdullahova, umjesto njegova oca; Zemin, u posjedu Timura, sina Nesuhova - čift; Čifluk Kasima i Atmadže; baštinske zemlje Vukca i Dragiše; Muruvvet, Ahmeda; Sulejman, Alije; Osman, Hizira; Omer, Mahmuda;

muslimana sa baštinama 54;


Prihod: resmi čift i bennak pšenice, kejla 25, iznos mješanca, kejla 50, iznos zobi, kejla 60, iznos šire, medri 55, iznos ušur od povrća i voća,  ušur od sijena,  ušur od lana,  ušur od košnica.


Umjesto zaključka:

Ukupno nahija Dubrovnik brojala je 1.870 domaćinstava, od toga muslimana je bilo 1.835 domaćinstava, a nemuslimana 35 domaćinstava ili, u procentima, muslimani su činili 98,13%, a nemuslimani 1,87%.

Ukoliko uporedimo susjedne nahije, nahija Visoko brojala je 5.774 domaćinstva, od čega su muslimani predstavljali 5.198, a nemuslimani 576 domaćinstava. Izraženo u procentima muslimana je bilo 90,02%, a nemuslimana 9,98%. Odmah da napomenemo da je među nahijama čije je stanovništvo ratarsko ova nahija imala najviše nemuslimana, zahvaljujući nekim rudarskim mjestima u kojima je islam proširen u manjem broju.
Nahija Bobovac brojala je 768 domaćinstava. Od toga muslimani su predstavljali 546, a nemuslimani 222 domaćinstva ili, u procentima, muslimana je bilo 70,58%, a nemuslimana 29,42%.

Na području nahije Dubrovnik,  nakon pada Bosne pod tursku vlast,  bila su najbrojnije u čitavoj Bosni zastupljena krstjanska sela. Nije isključeno da se ovdje nalazila i patarinska kuća. U defteru od 1468 - 69. upisana su u krstjanska sela Brezovica, Hoćevje i Dubrovnik sa ukupno trideset i pet kuća. Prema podacima Tayyba Okića[2] na tom području gubi se gotovo svaki trag krstjanskim zemljama, osim što se u defteru od 1599. spominje jedna krstjanska baština u selu Podgorica - Podgora.  
Proces dezintegracije krstjanskih zemalja naročito je uočljiv u tome što se na krstjanskim zemljištima krstjani sve više potiskuju  kao oni koji ih drže i obrađuju. Većina krstjanskih zemljišta prelazi u ruke islamiziranog seljaštva i vlaha, pa ništa bjelodanije nego kao to  ne govori o tome kako je krstjana nestalo. Ipak njihovo sasvim skromno održavanje   do u XVII. st. upućuje na zaključak da proces islamizacije nije do kraja iskorijenio tradicije kršćanstva.  

Ovaj popis sadrži ima niz propusta. Njihovo nabrajanje uzelo bi mnogo prostora. U ovaj broj nisu uračunati neoženjeni - ni kršćani ni muslimani - i taj broj treba pridodati onda kada se proračunava ukupan broj stanovnika.


Život nije bio lak. Plaćalo se  nekoliko vrsta poreza; porez u naturi i paušalne porezi,  raja-ratari plaćaju lične poreze i poreze u naturi; porez po  domaćinstvu ratara...Proizvodi koji su se proizvodili na nekoj baštini, podlijegali su desetini u koju je uračunavana i salarija, tj. jedna vrsta vojnice, odnosno prihoda koji je pripadao spahiji, a služio je za njegovo izdržavanje prilikom obilaska područja svoga timara radi procjene desetinskih prihoda ili radi drugih poslova koji su spadali u njegovu djelatnost, kao što su policajni poslovi u vezi sa privođenjem osumnjičenih osoba pred sud ili sl. U tim prilikama spahija nije imao pravo tražiti izdržavanje od raje. Taj iznos kretao se, bar kako se moglo do sada utvrditi, od dva do tri posto prihoda. Na osnovu toga obično se kaže da je desetina iznosila jednu osminu ili eventualno sedminu. Desetina je uzimana mjerama koje su vrijedile na tom području i daje to u nekim krajevima bilo lukno čiji je iznos bio oko 20 oka, a u drugim krajevima kejl ili kila koja je iznosila oko 30 oka. Može se primijetiti da je lukno kao mjera vrijedila u hercegovačkom sandžaku a kila u drugim sandžacima. Prihod je obračunavan u novcu prema lokalnoj tržnoj cijeni. Tako nam se pruža prilika da možemo utvrditi ukupnu produkciju određenog područja. Ostali prihodi, kao što je slama ili drva, određuju se mjerom jednih kola i obračunavaju se u novcu. Prihodi od zeleni i bostana određivani su paušalno u novcu. I svi ostali prihodi obračunavani su u novcu: od košnica, od mlinova, od stupa za sukno (valjavica), od mošta (vina), od poreza na dunum od vinograda koji su plaćali muslimani, kao i sve vrste uslovnih poreza, za teška krivična djela, za sitne prekršaje, za poljačinu, za svadbari-nu i za tapiju, te na sitnu rogatu stoku i svinje. Pošto se daje na kraju svakog popisanog sela rekapitulacija svih prihoda u novcu, vrlo je lako utvrditi iznos novčanih prihoda.

Zato i ne čudi da su mnogi mijenjali vjeru kako bi zadržali određena prava i pravo na ostanak na zemlji koju su obrađivali...Stoga je razumljivo zašto otac ima kršćansko, a sin islamsko ime...

Mezre
- Za mezre se smatra da su to napuštena ili zapuštena naselja, prije ili po dolasku Osmanlija. To su , uglavnom, stara napuštena selišta iz predosmanlijskog perioda.  
Zemini
- su neodređeni kompleksi obradivog zemljišta. Očito mogu biti veći i manji od baštine. Nekada su to dosta veliki prostori. Ova zemljišta uglavnom se nalaze u okviru atara sela ili u neposrednoj blizini sela. Zemini se također daju u zakup, ali se ponekada uklapaju u sela ili u čitluke pojedinih osoba.
Čitluci
kao zemljišne površine ne mogu se podvesti pod pojam čifta ili čifluka koji je istovjetan sa baštinom, odnosno osnovnim posjedom seoskog domaćinstva. Čitluci mogu biti vrlo velike površine ili manje površine koje su u sastavu sela ili izvan njega, ali iz određenih razloga nisu u posjedu nikoga od stanovnika toga sela. Dakle, to je samostalna ziratna površina.  

[1]Ova ligatura se može čitati i Kozle ili Kožlje.

[2] Tayyb Okić je ankarski profesor jugoslavenskog porijekla, a svoje zaključke  objavio je u Chairès d' ètudes cathares XIV, ser,. broj 20,  Zima  1963-64.

Vezani tekstovi:

NAHIJA DUBROVNIK U BOSANSKOM SANDŽAKU (I)

NAHIJA DUBROVNIK U BOSANSKOM SANDŽAKU (II)


 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom