Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
O pjesmi i pjevanju

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Taračin Do u srcu, okolica u venama!

Dobro došli na našu stranicu!

O pjesmi i pjevanju
Autor Administrator   
Utorak, 11 Listopad 2011 10:36

PJESMA NAS JE ODRŽALA

Prema narodnoj izreci nije svačije kroz selo pjevati moglo bi se odmah reći da su za javno pjevanje, osim dobrih glasovnih mogućnosti izvođača, morale biti zadovoljene zakonitosti koje je zajednica nametnula pojedincima i skupinama pjevača...Među pravilima koja du dopuštala javno pjevanje osnovno je bilo da muškarci mogu pjevati svugdje za vrijeme javnih okupljanja, a žene ne mogu, odnosno, žene nisu pjevale pred oženjenim muškarcima. Unutar običajnog prava ta se nepisana uredba osobito odnosila na udate žene. Pjevanje mladih pred starijima smatrali su se sramotnim tako da se doživljavalo da mladi neće da zapjevaju pred roditeljima, izjavljujući da ne umiju i slično. Javno je pjevanje nekada bilo dozvoljeno samo u svatovima, o velikom veselju, kad je svaka pjesma bila dozvoljena i dobro došla.

 

 

Ovaj se stav ne može odnositi na sijela,  prela i svadbe. U svim krajevima Bosne žena koja prati mladenku, jenga, mogla je zapjevati s muškarcima koji su u svatovima. Žene i djevojke su pjevale u svatovima i kod mladenkine i kod mladoženjine kuće. Skupinu zaduženu za pjevanje predvodila bi djevojka prvokolka, koju bi domaćini zadužili da okupi ostale pjevačice, cure u kolu. Postoje neke svadbene pjesme koje nisu mogle zapjevati bilo koje djevojke, nego su ih pjevale djevojke koje su osim dobrih glasdovnih sposobnosti uživale ugled u zajednici, odnosno, bilo je važno da su na dobru glasu u selu. Zajednica je uspostavljala kriterije  po kojima su neke djevojke bile cjenjenije od drugih...

Pjevalo se uz instrumentalnu pratnju ili bez nje. Solo se pjevalo uz pratnju šargije, a kasnije i violine...Stihovi pjesama su tematski različiti: o ljubavi, veličanju slavnih osoba, odnosa u obitelji, općenito o životu.Pjevanjem u kolu ”svatko je mogao pjevanjem šaljivih stihova izraziti svoje osjećaje, obratiti se nekome od nazočnih, razotkriti nečiji nestašluk, narugati se suparnici, kritizirati nedavni događaj u selu. Pjevanjem se smjelo izreći i ono što je bilo nedopušteno običnim govorom.


Tako je momak djevojci pjesmom dao znak da izađu iz kola pjevajući: Mala moja, na oko mi pazi kad namignem iz kola izlazi. Starije žene su rijetko ulazile u kolo, ali su im momci iz kola znali zapjevati: Šta ste stale iza kola babe, ajd u kolo i vi ste barabe. U svatovskim se pjesmama nisu dirali samo mlada i mladoženja, dok se svima ostalima smjelo prigovarati pjesmom. Ostala je upamćena: Svekrvice, sjeme od salate, sina volim, baš me briga za te ili Svekrvice sve ti dobro želim, živa legla mrtva se otegla.

Pjevalo se i na polju na početku, tijekom i na završetku poljskih radova. Jedino sam u župi Čemernu, u okolici Sarajeva, pronašao dvije obredne pjesme koje su se pjevale u žetvi. Naime, domaćin bi pozvao jednog mlađeg muškarca (zažinjalo) koji bi došao prvi na njivu i zažeo prvi snop pšenice. Na kraju dana bi ga domaćin nagradio novcem, a domaćica ispekla okrugli kruh ukrašen kockama šećera i bombonima, kovrtanj, koji mu je stavljala preko glave. Dok bi mladić zažinjalo žeo prve klasove, djevojke bi stajale uz njivu i pjevale dvostih ”Ko je grožđe, nek večeras dođe. ”Ko god dođe, večeras je grožđe”. Nakon završetka žetve čekao se mrak i da izađe mjesec kako bi se snoplje moglo skupljati na njivi, a početak toga rada pratila je pjesma Mjesečina Danojle, dođi  meni Radojle.

… Veoma je bilo važno do koga se tko hvatao u kolu. Bilo je nepristojno da djevojka pleše do oženjenog muškarca. Jedna kazivačica iz Čemerna to ovako objašnjava: ”...cure su igrale do cura, žene do žena, a muškarci jedni do drugih. Nikada se cure nisu hvatale u kolo do oženjenih muškaraca. Ako bi momak uš'o u kolo do udate žene, moglo je biti i tuče. A, ako bi se uhvatio do cure, znači da bi s njom htio ašikovati.”


… U župi Čemerno pjevaju: Svani zoro, svani zoro, rana mi smo ovdje od Kulina bana.

Stihovima se često izriče povezanost s Republikom Hrvatskom. Jednu pjesmu o odnosu Hrvata iz BiH-a prema Hrvatskoj spjevale su žene iz župe Čemerno tijekom putovanja na smotru folklora u Metković. Čekajući prolazak na carinskoj kontroli, iz auta sam pokazao prema crkvi gdje će se održati koncert. Jedna od pjevačica je rekla: ”Jadna majka, pa moraš i svome narodu ići i pokazati putovnicu na carini.” Druga je odgovorila: ”Neka nje (putovnice) nama jer eto nas kud god hoćemo. Ja mogu kćerki u Njemačku bez vize. De, Janjo, kako ćemo zapjevati nešto ”Rvatskoj i Rvatima u Metkoviću”. I počeo je proces stvaranja stihova u kojem nisam sudjelovao, dogovor oko nekih stihova je propadao jer se nisu rimovali ili pjevačice njime nisu bile zadovoljne. Tek kad je jedna od njih spomenula pomoć Republike Hrvatske u obnovi, onda su stihovi potekli. Pjevale su Janja Kajić, Slavica Matić, Ruža Madžura, Jagoda Eger i sada već pokojna Marica Matić.


Bosna kćerka, a Hrvatska mati
Da znaš mati kako kćerka pati.
Ti bi svoja raširila krila
Pa bi svoju kćerku utješila.


Iz knjige "Vila bana zvala priko Vrana",  čiji su autori o. Zvonko Martić, naš bivši župnik i Vidosav Vido Bagur. Uz knjigu slijede i dva CD-a na kojima je i nastup HFS ”Kulin ban” Čemerno.

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom