Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Djetinjstvo i zavičaj mjesta su kojima se

čovjek identificira...

Novosti
Autor Milo Jukić   
Četvrtak, 09 Siječanj 2014 18:14

O PODRIJETLU IVE ANDRIĆA

D osad se smatralo da je podrijetlo Ive Andrića od Andrića iz Čemernog u općini Ilijaš. Na osnovi uvida u stare i dosad neobrađene matice krštenih, vjenčanih i umrlih župe Sarajevo (1767. - 1856.) u radu se dokazuje da Andrić nema veze s prezimenjacima koji su nekad živjeli na Čemernom, nego da vodi podrijetlo od roda Mišića-Andrića iz sarajevskog naselja Zabrđe.
U znanstvenoj literaturi, kao i u popularnim časopisima, mnogo je pisano o podrijetlu i korijenima nobelovca Ive Andrića, a tom temom najviše se bavio Miroslav Karaulac (1932. - 2011.), srpski književnik i strastveni istraživač svega što je bilo vezano za Andrićevu biografiju i književni rad.[1]

U biografskim prikazima Ive Andrića obično se kaže da je rođen 9. listopada 1892. godine u Travniku, u mahali Zenjak, blizu ulaza u Travnik iz pravca Sarajeva i Zenice, mada se to po nekima desilo u obli
žnjem Dolcu gdje je njegova majka Katarina, rođena Pejić, toga dana bila u posjetu rodbini. Istog dana je kršten po tadašnjem travničkom župniku Juraju Pušeku, u maticu krštenih upisano je ime Ivan, a kum mu je bio Tadija Antunović, vlasnik kuće u kojoj je Andrić rođen i radni kolega njegovog oca Antuna.[2]

Istraživanje Andrićeva podrijetla znatno je otežavala i činjenica da se radi o prilično čestom prezimenu koje se u prvom popisu katoličkog pučanstva na području BiH, koji je 1743. godine sačinio biskup Pavao Dragičević, spominje u brojnim mjestima na području Bosne i Hercegovine: u Smričanima kod Livna, u Prudima i Volujaku kod Jajca, u Zabrđu kod Kotor-Varoši, u Bistrici kod Fojnice, u Papratnici kod Žepča, u Dragunji kod Tuzle, u Bodežištu kod Brčkog, u Seoni u upi Bijela, u Donjem Teševu kod Kraljeve Sutjeske, u Vrancima kod Kreševa, te u Planini (danas Čemerno, općina Ilijaš) kod Sarajeva.[3]

LOZA MIŠIĆA-ANDRIĆA U MATICAMA ŽUPE SARAJEVO

Pretraga matica župe Sarajevo (sačuvane od 1767. godine) rezultirala je informacijom o rodu Andrića kao razmjerno brojnom i nastanjenom najprije od 1772. godine, u selu Crnotina (danas prigradsko naselje Bojnik), a u prvoj polovici 19. stoljeća u tadašnjim selima, a danas također prigradskim sarajevskim naseljima Dvoru i Otesu (od 1832.), kao i u samom gradu (od 1883.).
Jedni Andrići živjeli su i na području Čemernog, koje je tada pripadalo župi Sarajevo što je Miroslava Karaulca navelo da ustvrdi kako su “Andrićevi preci starinom iz jednog zaseoka na obroncima planine Čemerno, na samom rubu Sarajevskog polja.”[4] Karaulac je, ne uzimajući u obzir tada česte migracije, kao i nekoliko velikih epidemija kuga, zaključio tako zbog podataka iz spomenutih biskupskih popisa. Naime, u izvještaju biskupa Pavla Dragičevića 1743. godine u selu Planina (danas župa Čemerno) živio je i Ivo Andrić sa devet članova obitelji,[5] dok u popisu biskupa Marjana Bogdanovića iz 1768. godine vidimo da te godine u Sarajevu živi Andrija Andrić sa 13 članova porodice. Drugih Andrića, te godine, u Sarajevu nema, a vidimo da ih više nema ni u Čemernom. Andrići su, po svoj prilici, između ova dva vikarska obilaska župa prešli sa Sarajevskog polja u Sarajevo. Jer te godine, to su jedini Andrići u župi Sarajevo.[6]

Karaulčevi podaci su dakako točni, no zaključak je pogrešan. Naime, pretragom podataka o sarajevskim Andrićima ispostavilo se da jedna grana inače vrlo brojnog roda Mišića ima nadimak Andrić, a daljnjom analizom došlo se i do toga da Antun Andrić, djed Ive Andrića, pripada upravo toj grani, odnosno da Andrići ne vuku podrijetlo ni od kreševskih, ni od Andrića
iz Čemerna, nego od sarajevskih Mišića.
...Treba reći da se prezime Mišić ponekad navodi i na Čemernu (Planini), odnosno u tamošnjim selima, no ti Mišići, kako se vidi iz brojnih upisa, pripadaju rodu Mišinovića (Mižinovića), doseljenih iz Oćevije, iz vareškog kraja.

Ovo su samo dijelovi teksta  Mile Jukića o podrijetlu Ive Andrića, objavljenog nedavno  u "Croatici", časopisu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje možete pročitati kompletan tekst. Tekst je i objavljen i na i na bljesak.info

______________________________________________

1 - Karaulac 1980., drugo dopunjeno izdanje kod istog izdavača 2003. godine

2 - Usp. Karaulac 1980., str. 12.

3 - Usp. Đakovo 1979., str. 18.

4 - Usp. Karaulac 2003.

5 - Usp. Ðaković 1979., str. 348.

6 - Usp. Karaulac 2003.

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom