Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

"Ovo je moj pedalj zemlje...Mene je ovdje majka

rodila, i prva mi se jagorčika iz zavjetrine zazlatila, i prva mi se ševa nebu okomila..."

Odavde sam ja za svijet čuo i …"

Župa sv. Ilije proroka, Čemerno
Autor Jozo   
Srijeda, 09 Prosinac 2009 22:05

Župa Čemerno utemeljena je 1882.[1] godine odvajanjem pojedinih mjesta od župe Sarajevo i od tada ima svoje matice. Župna crkva na Taračin Dolu sagrađena 1888., [2] a obnovljena je 1968. godine. [3]


Župu Čemerno osnovao je prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler 1882. godine i stavio je pod zaštitu sv. Ilije, zaštitnika Bosne. Od samog osnutka župe pa do danas izmijenilo se 25 župnika i oni su na svoj način doprinijeli duhovnom razvitku župe.
Nadbiskup Stadler osnovao je 1882. godine župu Čemerno, koja je do tada bila u sastavu župe Sarajevo. Župa Sarajevo brojala je 2003 duše, od čega  je u samom Sarajevu bilo 800, a ostatak u okolnim mjestima poput Butmira, Azića, Bara, Briješća, Crnotine, Dvora, Dogloda, Otesa, Rajlovca, Stupa, Svrakinjog sela, Zabrdja, te sela koja su pripala župi Čemerno. U Sarajevu je tada bilo preko 4000 grkokatolika istočne vjere, preko 15.000 muhamedanaca (izrazi iz tog perioda) i 2100 Židova. Upravitelj župe Sarajevo (privremeni) bio je Dr Antun Jeglić, kanonik vrhbosanski. Pomoćnici su mu bili: O. Bonanvent. Ostojić i O.  Alojzij Mišić. Župa je postojala od davnina, no matice je vodila od god. 1767. Zaštitnik joj je bio sv. Antun Padovanski.


Prema Imeniku klera i župa za 1883. godinu a prema podacima iz 1882., u župi Čemerno spominju se sljedeca naselja: Bogšić - Bokšici (21), Gora (79), Grabljeva njiva (10), Kamenice (47), Konovik (14), Kopošici - Kopušici (36), Krivace (14), Kruzi (20), Kožlje (47), Ljetovik (15), Ljubina (24), Nasici (54), Rijeka (24), Solakovici (37), Tisovik (40), Ulištovici (47), Vidotina (21) i  Višnjica sa  60 katolika.

Od 1923. do 1945. godine na podrucju današnje župe Čemerno djelovala je podružnica Hrvatskog kulturnog društva Napredak. Podružnica je nosila nazive Čemerno-Srednje-Semizovac, zatim Čemerno-Čevljanovići te Čemerno-Srednje.[4]

U ratu 1992.-1995. godine srpski ekstremisti su u Taračin Dolu, maja 1993. godine,  srušili župnu crkvu, a župnu kuču su opljačkali i demolirali pa srušili,[5] a sve Hrvate katolike s podrucja župe protjerali su u izgnanstvo tako da se i danas sjedište župe nalazi u Donjoj Jošanici u Vogošci kraj Sarajeva.

Crkva je bila locirana na takvom brdskom  prevoju (999 m n.v) koji i topografski bio centar župe. Njeno zvono se culo u svim selima od Nasića do Kožljeg i šire. Zvonilo je više puta u danu, zavisno od dana i blagdana. Pozivalo je na sv. Misu, označavalo podne, predvečerje, vijesti o smrti  ili sprovodu dragih nam osoba (bilo je to zvonjenje ”na jednu stranu”). Na isti način zvonilo se sve dok sprovod-povorka ne bi od mjesta okupljanja (kuće preminulog-e) stigla do mjesnog groblja.
Pamti se i kako je to zvono bilo djelotvorno u sprečavanju vremenskih nepogoda. Naime, kada bi se nad župom ”nadvili oblaci”, koji bi mogli rezultirati prolomom oblaka pracenim gradom – ledom, što bi donijelo ogromne štete po poljoprivredu ili domacinstva, župnik, služavka ili neko od susjeda, prihvacao bi se užeta i zvonio dok se oblaci ne razidu. Nažalost, zvona više tamo nema,  a nad Taračin Dolom se odavno ”nadvelo” i nevrijeme ne prolazi...
Pričalo se, prenosilo s koljena na koljeno, da su zvono za crkvu na Taračin Dolu iz Ljubine dovezli župljani koristeći volovska kola i zapregu od šest pari volova. U maju 1993. godine pljackaši i palikuce iz jedinica VRS-a iz Ilijaša su je u dva navrata minirali (u prvom navratu nije potpuno srušen zvonik!), pa su iz ruševina izvukli zvono koje su odvezli i prodali nekome u Srbiji. Da li i dan danas i kome zvoni?


Župom upravlja dijecezanski (biskupijski) svećenik, a župi sv. Ilija prorok-Čemerno pripadaju sljedeća naselja (lokalni nazivi): Čevljanovići, Dolovčići, Gora, Kamenice, Kožlje, Ljetovik, Ljubina, Nasići, Povoča, Semizovac (filijalna crkva), Solakovići, Srednje, Stupe, Ulištovići, Vidotina i Vogošća.



 

Broj katolika u župi Cemerno

izmedu 1884. i 2005. godine

 

Godina popisa Broj katolika Godina popisa Broj katolika
1884. [6] 621 1910. [7] 963
1923. [8] 1.426 1931. [9] 1.562
1937. [10] 1.782 1959. [11] 1.758
1973. [12] 2.155 1991. [13] 1.520
2001.[14] 441 2005. [20] 344

Prema Imeniku klera i župa za 1885. godinu a prema podacima iz 1884., u župi Cemerno[15] spominju se sljedeca naselja: Taracin do 12 katolika, Bokšici (24), Crniovac (6), Cepiljace (7), Dučevci (7), Dubovo (11), Gora (6), Gradaca (27), Kamenice (54), Konovik (11), Kopošici (33), Krivace (14), Kruzi (15), Ljetovik (14), Ljubina (21), Miletovici (7), Nasici (55), Nožlje malo (13), Oraci (13), Osoje (7), Pomenovici (12), Predena njiva (11), Rijeka (26), Selišce (8), Solakovici (32), Staricevina (18), Tisovik (29), Tikvici (16), Ulištovici (34), Vidotina (25), Višnjica (49) i  Vlašići 4 katolika.


Prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu u župi Čemerno[16] spominju se sljedeća naselja: Taračin dol 30 katolika, Bokšići (12 katolika i 10 muslimana), Crniovac (20 katolika), Čepiljače (12 katolika), Čevljanovići (108 katolika i 30 muslimana), Damovina (7 katolika), Dubovo (6 katolika), Ducevci (11 katolika), Gradača (25 katolika), Kožlje donje (30 katolika), Kožlje gornje (11 katolika), Kamenice (75 katolika), Konovik (18 katolika), Kopošići (17 katolika), Krivače (15 katolika), Kruzi (14 katolika), Kusulovci (2 katolika), Ljetovik (15 katolika, 5 pravoslavaca i 15 muslimana), Ljubina (15 katolika), Miletovići (8 katolika), Nasići (46 katolika), Odžak (18 katolika), Orači (9 katolika), Osoje (2 katolika), Pakline (11 katolika), Pomenovići (21 katolik), Porijec (16 katolika), Potputnica (4 katolika), Predena njiva (13 katolika), Rijeka (31 katolik), Selišće (12 katolika), Solakovići (17 katolika i 40 muslimana), Srednje (30 katolika, 60 pravoslavaca i 12 muslimana), Staričevina (14 katolika), Semizovac (15 katolika), Tikvići (28 katolika), Tisovik (40 katolika i 5 muslimana), Ulištovići (40 katolike), Vidotina (38 katolika, 15 pravoslavaca i 12 muslimana), Višnjica (60 katolika i 8 muslimana), Vlašici (18 katolika), Vogošća (5 katolika), Vlasenica (4 katolika) i Zečja strana 20 katolika.

Prema Šematizmu za 1932. a prema podacima iz 1931. godine u župi Čemerno[17] spominju se sljedeća mjesta: Blaža 7 katolika, 864 pravoslavca i 285 muslimana,  Ivancici (116 katolika, 128 pravoslavca i 310 muslimana), Jošanica (119 katolika, 9 grkokatolika, 810 pravoslavaca, 1 protestant, 1 židov i 314 muslimana), Kunosici (28 katolika, 464  pravoslavca, 2 Židova i 85 muslimana), Gora (273 katolika, 153 pravoslavca i 160 muslimana), Malešici (28 katolika, 603 pravoslavca, 3 Židova i 158 muslimana), Solakovici (220 katolika i 80 muslimana), Stomorina (221 katolik, 202 pravoslavca i 213 muslimana), Sudici (13 katolika, 54 pravoslavca i 464 muslimana), Trtorici (112 katolika, 326 pravoslavaca i 591 musliman) Vidotina (101 katolik i 61 pravoslavac) i Višnjica 297 katolika  i 11 muslimana. Osim katolika na tadašnjem području župe Čemerno bilo je 1931. godine ukupno 6.100 muslimana, 6.963 pravoslavca, 9 grkokatolika, 6 Židova i 1 protestant.



Prema Šematizmu za 1961. godinu a prema podacima iz 1959., u župi  Čemerno[18] spominju se sljedeća naselja: Taračin Dol 60 katolika, Čevljanovići (5), Dolovčići (32), Jasike i Vlašići (30), Jošanica (43), Kamenice (270), Kopošići i Rijeka (62), Kožlje i Bokšić (90), Kruge i Grad (61), Gora i Ljubina (120), Predena Njiva (48), Tisovik i Odžak (84), Semizovac i Vogošće (94), Solakovići (50), Stupe i Pomenovići (106), Srednje (78), Nasići (124), Vidotina (72), Višnjica (232), Vlasenica 21 katolik.






Sveti Ilija  štovan je svetac u Bosni, a na Ilindan, 20. srpnja, iako nije zapovjedni dan, nije se radilo u poljodjelstvu zbog straha od groma. Vjerovalo se još da, ako na Ilinu grmi, lješnjaci nece uroditi plodom.

____________________________


[1] Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji Cerkev V Jugoslaviji 1974., Biskupska Konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975., str. 346.

[2] Imenik klera i župa Nadbiskupije vrhbosanske za 1910. godinu, Sarajevo 1910., str. 107-108.

[3] Opći šematizam Katolicke crkve u Jugoslaviji Cerkev V Jugoslaviji 1974., Biskupska Konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975., str. 346.

[4] Marić, Franjo, Pregled  Napretkovih hrvatskih narodnih kalendara 1907.-2002., Zagreb-Sarajevo, 2002., str. 598.

Hrvatsko planinarsko društvo, podružnica "Bjelašnica" iz Sarajeva (koje je sudjelovalo u okviru HKD "Napredak"), 25. 08. 1929. godine postavilo je na seoski dom u Čemernu (čitaj Taračin Dolu) spomen-ploču  knezu Batiću sa natpisom: Hrvatski katolički seljački dom "Knez Batić" u Čemernu. Na fotografiji su žitelji župe Čemerno i članovi PD "Bjelašnica". Tom  prigodom je J. Fleger, predsjednik H.P.D,. i prof. Renđel održali spomen-govor sakupljenom narodu o planinarstvu, Dubrovniku i knezu Batiću. Oni su i uređivali grob kneza Batića. Akcijom je rukovodio g. Vejsil Ćurčić. U to vrijeme (od 1923.-1945.god.) na Taračin Dolu je djelovala i podružnica HKD "Napredak" Čemerno, koja je članstvo okupljala u tom domu. Objekt doma je bio pored crkve, na mjestu gdje se i sada nalazi obnovljena kapela na Taračin Dolu.



[5] Raspeta crkva u Bosni i Hercegovini uništenje katoličkih sakralnih objekata u Bosni i Hercegovini (1991.-1996.), Hrvatski informativni centar, Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine i Hrvatska matica iseljenika Bosne i Hercegovine, Banja Luka, Mostar, Sarajevo, Zagreb, 1997., str. 311.

[6] Imenik klera i župa Crkvene pokrajine u Bosni i Hercegovini za godinu  1885.,   Tiskara Spindler i Löschner, Sarajevo, 1884., str. 40. (u dokumentu navodi se brojka od 657 katolika a treba biti 621.)

[7] Imenik klera i župa Nadbiskupije vrhbosanske za 1910. godinu, Sarajevo 1910., str. 107-108.

[8] Schematismus cleri Archidioecesis Vrhbosnesis pro Anno Domini 1924. Sarajevi, str. 15.

[9] Schematismus cleri Archidioecesis Vrhbosnesis pro Anno Domini 1932. Sarajevi, str. 78.

[10] Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji, Sarajevo 1939., str. 142.

[11] Šematizam Nadbiskupije vrhbosanske, Sarajevo 1961., str. 9.

[12] Opći šematizam Katoličke crkve u Jugoslaviji Cerkev V Jugoslaviji 1974., Biskupska Konferencija Jugoslavije, Zagreb 1975., str. 346.

[13] Dokument Nadbiskupskog ordinarijata vrhbosanskog, Vikarijata za prognanike i izbjeglice, Kaptol 29., Zagreb, Nr. V-411a/93. od 18. kolovoza 1993.

[14] Podatke pripremio vlč. Zvonko Martić župnik župe Cemerno sa sjedištem u Vogošći kraj Sarajeva

[15] Imenik klera i župa Crkvene pokrajine u Bosni i Hercegovini za godinu  1885.,   Tiskara Spindler i Löschner, Sarajevo, 1884., str. 40.

[16] Imenika klera i župa Nadbiskupije vrhbosanske za 1910.godinu, Sarajevo 1910., str. 107-108.

[17] Schematismus cleri Archidioecesis Vrhbosnesis pro Anno Domini 1932. Sarajevo, str. 78.

[18] Šematizam Nadbiskupije vrhbosanske, Sarajevo 1961., str. 9.



 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom