Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Djetinjstvo i zavičaj mjesta su kojima se

čovjek identificira...

Porijeklo i prezimena
Autor Administrator   
Četvrtak, 10 Prosinac 2009 18:55

NAŠA SELA I ZASEOCI

Prvi potpuniji spisak župa i naseljenih mjesta u gornjoj Bosni imamo iz 1244. godine.

Evo šta je o našim  krajevima u svojoj knjizi "Visočka nahija"[1],   štampanoj 1928. godine,  zabilježio naš  poznati etnolog i  antropogeograf, akademik, prof dr.  Milenko S. Filipović (rodjen 08.11.1902 u Bosanskom Brodu - 22.04.1969),   jer su naši krajevi teritorijalno pripadali Visočkoj nahiji.  U Podlugovima bio je domicil porodice njegovog oca. Osnovnu školu je završio u Visokom, a gimnaziju dijelom u Derventi, a dijelom u Tuzli. U posjeti rodbini s majčine strane istraživao je prostor od Modriče, Brčkog i Doboja do Sarajeva, te su tako nastali brojni znanstveni radovi. Predan rad, uspjesi u nauci i nastavi, imali su za posljedicu, da je profesor Filipović već u svojoj 35. godini izabran za vanrednog profesora Univerziteta.

Od 1930.-1941.godine bio je profesor Sveučilišta u Skoplju, 1944.-1955. radio u Etnografskom muzeju i Etnografskom institutu u Beogradu, zatim do 1962. na Sarajevskom sveučilištu. Bio je predsjednik svjetskog udruženja etnologa...

"Opis pojedinih naselja"


1. Korita

Rječica Povoča čini istočnu granicu ovog naselja prema srezu sarajevskom, sjevernu granicu čini tzv. "sarajevski drum", a od sela Višnjice na zapadu dijeli potok Krnjevac što izvire u Dolovima medju brdima Omanicama i Vijencem; Omanice ostaju u Koritima, Krnjevac dijeli i od naselja Solakovića na jugu, pod kojima se saliva u Povoču. Sredinom atara naselja Povoča teče potok Dočevac što postaje od voda iz Ravni i Omanice, koje slaze niz do Lekin potok i od Potočića. Doline potoka Krnjevca, Dočevca i Povoče vrlo su duboke, uske i gotovo uporedne u pravcu S - J. Dočevac se sliva u Povoču na 20 metara ispred ušća Krnjevca. Između potoka Krnjevca i Dočevca je kosa Greben što veže za brdo Omanice na sjeveru a među Dočevcem i Povočom kosa Zavor - Garež - Močila.

U strani između izvornih krakova potoka Dočevca je selo Tetrebine ili Ljeskovice. U jednom čoporu oko seoskog "bunara" su 7 kuća muslimana Bešlija. Korita su na završetku kose, među  Dočevcem i Povočom, i to na završetku njenog grebena. U ovom su selu kuće razrijeđene oko glavice Motke na kojoj je groblje. Sjeverno od Motke je 1 kuća Bešlija i pod njom, na mjestu Boru, 1 Selmanovića. Zatim su u istočnoj i zapadnoj strani Motke po jedna kuća Bešlija, a pod Motkom, s južne strane, 4 kuće Bešlija, okrenute Povoči, a 4 kuće Bešlija i 1 Spahića gledaju u Dučevac. I ovi su u Koritima svi muslimani.

U Koritima su vrela Ljubišni Do i Pakovac na samoj kosi, a pod selom je Korito kraj Uševe Njive. U Ljeskovicama nose vodu sa bunara na sredini sela, zatim s Potočića i iz Lekina Potoka. U Dočevićima, u strani desno od Potoka Dočevca, je vrlo jako vrelo Dočevići. Kraj potočića Studenca, lijeve pritočice Povoče, za Zabrđem je Grozničava Voda iznad mjesta Ubjenika.

Naselje je bez sumnje vrlo staro, ali nema dosta podataka o njegovom osnivanju i ranijoj prošlosti. Ljeskovice se pominju u siđilu sarajevskog mule 1565/66 god., kao selo u dubrovničkoj nahiji. Ima međutim dosta starina i predanja o novijoj prošlosti. Na Koštici na vrhu Grebena su jedno do drugog neko staro muslimansko groblje i "mramorovi". Ni u to muslimansko groblje sada se niko ne kopa. Slično je i na Starićevini, glavici iznad Zavora. Tu su u blizini jedno srednjovjekovno i jedno staro muslimansko groblje. Na srednjovjekovnom groblju je 25 stećaka okrenutih većinom u pravcu Z - I. Na jednom stećku su izrađeni ukrasi u vidu spirala. Muslimansko groblje sada se zove "Subašića Greblje", jer je tu poginuo neki Subaša; na njegovu su grobu veliki nišani. Preko Korita produžava stari put iz Sarajeva u Olovo, ali nema kaldrme.

Po sačuvanim predanjima, u Koritima su se desile mnoge promjene u novijoj prošloosti. Prisojna strana kose Grebena zove se Dočevići, kao i voda u toj strani. Kosa je sada dobrim dijelom pod šumom, a Dočevići cijeli. Priča se da je tu bilo selo Dočevići. Kazivali su mi, da je starim tapijama pisalo: "njiva brdo, mahala Dočevića". Tog je sela nestalo za vrijeme kuge a njegovo je groblje na Koštici. - Pošto su na Koštici jedno kraj drugog srednjovjekovno i muslimansko  groblje, nesumnjivo je da je u Dočevićima bilo selo još u srednjem vijeku, čiji su stanovnici kasnije možda prešli na islam i kao muslimani produžili da se sahranjuju u blizini svojih predaka kršćana.

Priča se da je na mjestu Ubjeniku brat brata ubio za glavicu luka. Zemljište Ormanj bilo je pod šumom.

U ovom su naselju najbrojniji Bešlići, ali ni oni nisu bili uvijek na istom mjestu. Bili su najprije na Starićevini ili Baskijama iznad Ljeskovica. Jednom prilikom hajduci im pokolju sedamnaestero čeljadi, i onda oni presele u Stare Ljeskovice na desnoj strani Povoče, gdje se i sada poznaju zidine i "kovačije". Odatle ih opet hajduci otjeraju na Korita. Dok je "selo" bilo u Starim Ljeskovicama, kopali su se za Ormanjem, gdje Studenac slazi u Povoču.

2. Višnjica

Poznata je granica ovoga naselja prema Koritima na istoku. Od Kopošića i Solakovića na jugu dijele Gorjanački Potok, što dolazi s Vijenca ispod Čemernice i sliva se s desna u Zenik, pa Zaratje u Vrovima. Prema Kopošićima na zapadu čine granicu brdo Krst, Korice, brdo Vučkulja, a na sjeveru Djurića Do, koji dijeli od Čemernice.

Sve su kuće ovoga naselja po stranama ispod Vijenca, a većina ih je na desnoj strani potoka Zenika. Potok Zenik postaje u ovom selu: izvire na vrh Bare i s njim se odmah ispod Bare sastaje voda Močila, što teče izmedju kuća Gazdića i Pranjića s jedne i Pavlovića i Žere s druge strane. Zenik prima u selu još Gorionički - Gorjanački Potok iz Djurića Dola. Iz Močila i selo nosi vodu. Ima još izvora i "potočuljaka", ali ljeti presušuju.

Njive su iznad i ispod kuća. Zovu se: Piskavica, Do, Vrbica, Bara, Strana Ravan, Pakline, Krčevine, Ćetenišće, Osoje, Guvance, Krš, Potkućnice, Viškućnica, Torine; pod Vijencem su: Obrva, Regeulja, Lubura, Glog, Kurepovica, Guvnina, Paločak, Torovišće, Pazarev Do, Prkos, Brce. Nešto je kosnica pod selom na Bukoviji, ali su većinom na Vijencu. Pod šumom su Zaratje, Ljuta Strana, Gorječko Osoje i Vrovi. Po tim šumama i na Gredi do Kopošića je seoska ispaša. [Pogled na Višnjicu ©Anto Baškarad]

Kuće su u ovom naselju raštrkane. Idući sa zapada na istok najprije su na kosi izmedju Dolića (desno) i Dola (lijevo) 5 kuća Pranjića u dvije grupe. U Strani izmedju Dola i Močila su opet 2 kuće Pranjića i 2 Gazdića. Medju Močilima i Barama je kuća muslimana Žera, a iznad njih je kuća Pavlovića u strani. To je prava Višnjica. Zapadno od sela, 1 kuća Pranjića je na Prikosu pod Gorionicom. Istočno od sela je Ravan, "Srt" što veže Vijenac i Vrove i kojim ide seoski put za Taračin Do; na Ravni su kraj puta 2 kuće Matića. Na Paklinama su, u strani ispod puta, a desno od potoka Krnjevca, 2 kuće Ilića; ispod njihovih kuća je Široki Do.

Selo je oskudno sa starinama i predanjima, ali je ipak staro naselje. Priča se da je selo stradalo od kuge, i da je u njemu prije kuge bilo više muslimanskih rodova. Zna se da su u selu živjeli muslimani Beldari (?) koji su izumrli. Muslimani Žere doselili su poslije kuge. U Močilima je katoličko kužno groblje, u koje se sada kopaju samo nekrštena djeca. Pakline su skorašnja krčevina.

Osim Žera, muslimana, u selu žive većinom katolici.

llići (2) i Gazdići (1) su jedan rod i starinci su. Od Ilića bio je Ivan Ilić, barjaktar u Hadji Lojinoj vojsci. - Matići (2) čine jedan rod s Matićima na Taračin Dolu, koji su starosjedioci.  - Pranjići (8). Njihov je djed uz kugu krenuo iz Vareša. Otac im se rodio na Dahčansku. Kada je bila druga kuga, dvanaest godina poslije prve, već su bili u ovom selu i bježali od kuge u Jugovića Do, u Kram.  - Pavlović (1) je došao kao majstor iz Pavlovića kod Sutjeske. Došao je prije okupacije, ovdje se oženio i ostao. - Žere ili Žerići (1) su starinom iz Nahoreva u srezu sarajevskom, a doselili su prije 100 godina. Djed im je bio odselio u Misoču, pa se vratio. Žere su selili odavde u Crnu Rijeku i u Vrapče.

Katoličko je groblje u Konoviku za crkvom (v. opis Solakovića), a muslimansko na Brdu pod putem.

Opširnije o selu Višnjica iz pera Ivana Pavlovića:


3. Solakovići

Solakovići su južno od Korita i Višnjice. Od sela Gore na jugu, koja pripada sarajevskom srezu, dijeli potok Ždrijelo. Od ušća ovog potoka u Ljubinu, granica ide uz rječicu do Dubokog Potoka, zatim uz taj potok na brdo Bukovac, sa Bukovca silazi u Povoču i ide uz Povoču do Zelenih potoka; to je bila istočna granica, takodje prema sarajevskom srezu. Od sela Korita dijeli pominjati potok Krnjevac; zapadnu granicu prema Višnjici i Kopošićima čini najprije put što ide preko Vrova crkvi, a od crkve put stranom Brezovaša i Rudnog Brijega.
Ovako ograničena površina ima vrlo namrskan reljef. Jugoistočnu granicu čini rječica Ljubina, koja s desna prima u ovom naselju Povoču, čiji je donji tok gotovo uporedan s njezinim. Izmedju njih je duga a visoka kosa, čiji se pojedini dijelovi zovu Krš i Brdo. Neka su sela na prisojnoj strani ove kose. U strani pod brdom Kršem ili Bukovcem su  Sopiljače, izmedju dijelova Krušaka (desno) i Dubokog Potoka (lijevo). Na maloj usječenoj zaravni pod Brdom su Ulištovići; od Pomenovića ih dijeli ”doljanak” kraj brijega Grepka. Pomenovići su u strani pod Brdom, a medju Ljubinom i Povočom. Pod Pomenovićima su selo Ljubina; kuće su kraj rijeke a s obje strane Povoče. Desno od Povoče je naprije brdo Borova Glava, i u prisojnoj strani tog brda selo Prednja Njiva, a pod njom Ravnice ili Pod Prednja Njiva .

Na sjeverozapadu od Prednje Njive je Kaurlaš, kojim ide seoski put Korita – Taračin Do, a u strani pod putem selo Tikvići.  Ispod ovog sela je glava potoka Vrela, čiji se glavni izvor zove Gojava; potok se sliva u Povoču s desna. Uporedo s njim teče potočić Kućetina; postaje od vode Konovika i Sjeline ispod crkve i sliva se takodje u Povoču. U terasiranoj strani izmedju ova dva potoka je selo Solakovići; iznad sela je brdo Grabovik, a nad ovim Vrovi. Posred Solakovića teče potočić Vrblje; izvire iznad kuća i teče kroz njive u Povoču. Izmedju potoka ispod Kučetine i Povoče s jedne a Ždrijela s druge strane je kosa Brezovaš – Rudni brijeg – Metuf. U strani pod Brezovašem je selo Konovik a pod Rudnim brijegom su Vlasenice.
Sopiljače, Ulištovići i Pomenovići imaju izvore blizu kuća; u Ljubini nose vodu s rijeke, na Konoviku je istoimena voda; u Vlasenicama nose vodu s potoka Kućetine; u Solakovićima su vrela Vinove Loze i Terezija, a Prednja Njiva i Tikvići imaju vrela pod kućama.

Njive i čaire ovoga naselja su po mjestima: Sopiljače, Gornji i Donji Ulištovići, Viškućnica, Pomenovići, Grebak, Maševac, Smreke, Ljubina, Luke, Metuf, Borova Glava, Do, Kaurlaš, Loze, Zaviganj, Ravan, Rogaj, Potkućnica, Zelenka, Podjame, Ćorići ili Ćurići, Luke, Zagrebnica, Vlasenice, Konovik, Papula i Kućetine. Ranije je u Solakovićima bilo mnogo šume, pa je sasječena u toku posljednjih decenija, a pored potoka i oko njiva ima još dosta ostataka šume. Prave šume ima još po stranama Maševcu, Bukovcu, Jazbinama, Rudnom Brijegu i Metufu. Tu su i ispaše.
Prema ranije izloženome, naselje je vrlo raštrkano i sastoji se od deset sela, većinom vrlo malenih, u kojima žive katolici i muslimani. Na Sopiljači su 1 kuća Milanovića i 1 prazna, u Ulištovićima su 2 kuće Ivanića, 1 Bartovića i 1 Miletića, a na Brdu iznad Ulištovića 1 kuća Jozića. U Pomenovićima su 2 kuće Jozića. Pod Pomenovićima je željeznička stanica pruge Semizovac – Ivančići dolinom rječice Ljubine, a na Ljubini su po jedna kuća Vidakovića i Miletića. Na Prednjoj Njivi su 3 kuće Barića, a na Ravnicama 1 Ilića. U Tikvićima su 3 kuće Ćurčića u jednoj grupi i po jedna na Brdu i u Skićinom Dolu za Borovom Glavom. U Solakovićima su u čoporu 3 kuće Tabaka, 1 Trebinjca, 1 Alića i 2 Spahića. U drugom su čoporu 4 kuće Smailovića. Na ravni preko potoka Vrblja su 2 kuće Barića i jedna na Zagrebnici preko Vrela. Na Konoviku su raštrkane kuće Babića, na Vlasenicama je 1 kuća  Barića i pod Vlasenicama 1 Halilovića.

U Solakovićima ima mnogo starina iz raznog doba, ali je vrlo malo predanja. ”Sarajevski Drum” prelazi na Ljubini iz Dubova s desne na lijevu obalu rječice Ljubine, i ide kroz Solakoviće i Korita dalje na Čemerno i Kunosiće. Za taj put i kaldrmu vele da je ”grčka”... Na Zagrebnici su tri stećka; na jednom su spiralni ornamenti. Jedan stećak sa spiralnim ukrasima je i na Baricama pod Vlasenicama. Na Kaurlašu je srednjovjekovno groblje s dvanaest stećaka; i tu ima spiralnih ukrasa. Pod Ulištovićima je veća nekropola  kraj rijeke; muslimani smatraju to groblje svojim zbog jednog visokog stupa na kom su u reljefu predstavljeni krst, polumjesec sa zvijezdom i mač. Na Metufu i na Vlasenicama su stara muslimanska groblja. Za ono na Metufu pričaju da je "svatovsko". Priča se da je selo stradalo od kuge i da su nekada odrađivana i brda koja su sada pod šumom.

Živjeli su u ovom naselju ranije neki Perići i po njima se jedna strana zove Perića Strana; sada su oni u Bokšićima i na Gori (srez sarajevski). Bilo je u naselju i Matića. Danas u njemu žive muslimani i katolici. Muslimani su u sredini naselja, a katolici po okviru.

Muslimani. - Tabaci (3) su ranije boravili u Kopošićima, gdje ih još ima, i vele da su se zvali Solaki. Moguće je, da se po njima i selo prozvalo, pa onda i cijelo naselje. Bili su tabaci, i držali tabhane. Jedan od njih je odselio u Izbod. - Smailovići se zovu po djedu i Mehakovići (4). Mehak je odnekle doselio, ali ne znaju odakle. - Spahići (2) su od Mahmutovića iz Orahova u Rijeci; davno su došli. - Trebinjac (1). Otac mu je odselio prije okupacije iz Trebinja u Ljubinu, i ovdje se naselio. Sin mu je, pošto je živio neko vrijeme u Visokom, dođe u Solakoviće na ženovinu. - Alići (1) su došli 1914. s Gareža. Inače su od Alića s Gore, čija je starina iz Gacka u Hercegovini. - Halilović (1) je došao 1927. iz Vrapča u sarajevskom srezu na ženovinu.


Katolici. - Jozići (3), Ilići (1) i Babići (4) po starini su jedan rod s Ilićima u Kopošićima, i starinci su. Preci Ilića u ovom naselju  bili su na Čepiljači, i odavde otišli na Kožlje. Ilić se prije 25 godina vratio sestri udovici, i ovdje se naselio. I Jozići su seljakali. Otac sadašnjih Jozića došao je natrag iz Srednjeg, a sinovi njegove braće su po Kamenicama, Gori i Vidotini. Babići su od Ilića i ranije su bili u Tisoviku. Prije 40 - 50 godina zvali su se Ilićima. Kada im je baba ostala udovicom, svijet prozove njena tri sina "babinim sinovima", i onda Babićima. O Ilićima vidi i opis Kopošića. Ćurčići (5) su starinom iz Duvna - Milanovići (1). Djed im je došao iz Dalmacije. - Vidakovići (1) su starinom Perići iz Hercegovine. Ima ih u Bokšićima i na Gori. - Bartolovići (1) su došli iz Kožljega prije više od 50 godina. - Barići (7) su starinom iz Vijake.


4.   Kopošići



Sela ovoga naselja su vrlo raštrkana i na različitim položajima. Na sedlu između Brezovaša i Vrova je Taračin Do. Ispod Taračin Dola prema zapadu je dubok a uzan Potok. Desno od potoka ostaju Vrovi a lijevo Brezovaš i Dubravnik. Ovaj se potok sliva na njivi Pozlaćenici u Zenik, što dolazi sa sjevera, iz Višnjice. Među potokom i Zenikom su pomenuti Vrovi, a pod Vrovima je zaravan i selo Kruzi. Među Zenikom i Rijekom je brdo Hum; na sedlu što veže Hum za Krst je selo Kopošići, a na južnom obronku Huma je Grad. Na pomenutoj kosi Dubravniku je istoimeno selo, Dubravnik, na jednoj manjoj zaravni. Pod Dubravnikom se sliva u Potok potočić Debele Međe što dolazi s Tovarišća i dijeli Dubravnik od Vlašića, koji su u strani između Debelih Međa i potočića Rupa, što se s njima sastaje pod selom. Naposljetku, selo Tisovik je između Rupa i Rijeke a u strani lijevo iznad Zenika i okrenuto sjeveru. Kroz Tisovik teče potočić Bijele Vode i sliva se u Zenik, a Zenik se pod Gradom sliva u Misoču.

Taračin Do služi se vodom s izvora kod Martinovića kuće i iz Konovika. Kruzi imaju zimi vodu u Bašči u selu, a ljeti nose s Taračin Dola. Kopošići imaju pored sela Korita Gornju i Donju Vodu. Na Dubravniku i Gradu vode imaju ista imena, u Vlašićima je Osojce, a u Tisoviku su dva vrela: jedno kod Markovića kuća a drugo kraj Tabaka.

Njive i kosnice su po mjestima: Do, Grabovik, Dubravnik, Papratine, Brijeg, Strane, Pasji Potok, Smin Kram, Privala, Dautovina, Brajkov Do, Banje (t.j. Banovo), Kućište, Klašnica, Andresko, Strančica, Lice, Muratov Vrto, Beširovača, Krćevina, Vignjišća, Mijovići, Varoš i Grad. Pod šumom su Brezovaš, Vlašićko Osoje, Nabožić, Vrovi a djelimično i Hum i Krst. Šuma je i po dnu potoka. Tu su ujedno i ispaše.

Na Taračin Dolu su katolička crkva, župni stan, 1 kuća Zečevića. 1 Martinovića i 3 kuće Matića. Na Kruzima su 2 kuće Zečevića. Na kopošićima su 3 kuće Ilića; jedna je mjestu Ođaku. Na Gradu i pod Gradom je po jedna kuća Mijatovića. Na Dubravniku je jedna, a u Vlašićima su još dvije kuće Mijatovića. Na Tisoviku su raštrkane kuće: 1 Barišića, 1 Markovića, 1 Tabaka i 2 Mijatovića. Tabaci su muslimani, a svi ostali su katolici.


Ilići (3) i Mijatovići (7) čine jedan rod i starinci su. Zajedničkog su porijekla s njima  Jozići, Ilići i Babići u Solakovićima, zatim Gazdići u Višnjici. Najstarije im je prezime Ilići. Medju sobom su već toliko dalek rod, da mogu stupati u bračne veze. Priča se da su naprije živjeli u Mijovićima u Tisoviku. Tu ih jedanput porobe hajduci i odnesu im srneću mješinu „bijelih para“. Domaćin nije bio kod kuće, a kada je došao i čuo za to od žene, rekao je: „Šuti, ako su odnijeli bijele, nisu žute“. Ilići su se namnožili i raselil iz današnje kuće Mije Ilića na Ođaku kraj stare nekropole. Tu ih je bilo sedam braće. Po jednom predanju, ovaj je rod starinom iz Misoče. Kad su Turci ušli u Bosnu, bila su i Misoči tri brata. Jedan uteče na Oćeviju, drugi na Tisovik, i od njega su ovi Ilići, a treći ostane u Misoči, predje na islam i od njega su tamošnji Hasečići – Matoruge…


- Matići (3) su starosjedioci. Bili su svi na Kruzima. Sada ih ima i u Višnjici. Uz kugu su ukopali 17 čeljadi. - Zečevići (3) su starinom iz Lepenice. Došao im je djed ili pradjed. Prebjegao je, pošto je ubio čovjeka. Beg Zlatar iz Sarajeva dao mu je onda dvije koze, dvije kokoši sa pijetlom, kravu i dva vola da mu kmetuje, i naselio ga je na Tikvićima. Još turskog vremena su prešli na Kruge. - Barišići (1) su starinom iz Lepenice. Došli su prije okupacije Bosne. - Markovići (1) imaju starije prezime Bartolović, i starinom su iz Dalmacije. - Martinović (1) je rodom iz Kreševa. Naselio se je prije 35 godina, pošto je prije toga živio u Sarajevu i u Kožljem.

Groblja. Katolička su groblja: na Kruzima za Višnjicu, Tisovik, Grad, Taračin Do, Konovik i Kruge, a na Kopošićima, do srednjovjekovnog groblja, za Kopošiće, Ođak,  Rijeku, Dolovčiće i Danovinu. Muslimansko je groblje u Tisoviku iznad kuća.

Kod muslimana su groblja vrlo česta. Ne samo da svako selo ima svoje groblje, nego i pojedini dijelovi sela imaju često svoja groblja. To je stoga što su oni groblja  zasnivali u blizini kuća i što su pojedini rodovi zasnivali groblja na svojoj zemlji, pa tako postoje česta rodovska groblja.

Kada je u selu Višnjici umro Muharem Bravo iz Sarajeva, sahranili su ga na njegovoj zemlji na Ulištu, a nisu htjeli da ga nose u groblje u obližnjem selu Solakovićima. Staro groblje na Metufu u Solakovićima bilo je svojina Hamida Trebinca, čija je bila Ljubina. Kad je umro, zakopali su ga na Metufu. Ovi primjeri odgovaraju srednjovjekovnom sahranjivanju "na svojoj baštini".

Kad se ulegne grob, vjeruje se da će iz iste kuće uskoro umrijeti neki drugi član.

Groblja su lijepo uređena i ograđena. Groblja se poštuju i u njih se ne smije dirati.[2]


GORA I KAMENICE


Ovo naselje čine više manjih zaselaka, različitih po položaju i privrednim prilikama, kao i po sastavu stanovništva. Uglavnom nalazi se ispod Nabožića. Ti zaseoci su: Divljača, Krč, Sedraž, Gradača i Gora. Ispod Ravnog Nabožića izvire potok Sutmaj i ulijeva se u Ljubinu. Gradina se nalazi iznad  Divljače. Priča se da su nekada po Gradini bile kućice građene od nekave smjese, slične kreču.  Na Krču je vrelo Prijevor, Bjelava na Sedraži, kod Alića kuće (na Gori) i po 1 manji izvor u Divljači i Gradači. Njive ovog naselja zovu se: Oborak, Selište, Zanoga, Krčevina, Močilo, Do, Plavuljača, Ravan, Zakućnica, Kamenita njiva, Divinja, Mešugaja, Vinograd, Krugljak, Pustinja, Poriječ, Vina, Rajičevac i Hankine njive.


Gora

Selo je u prisojnim stranama pod Nabožićem. Vodu donose većinom sa vrela Hamzinice. Niz Bare silazi ispod Nabožića jedan potok na vrelo Glog. Od ovih voda i Hadžinog vrela postaje potok Sutmir ili Sutmaj.
Njive su većinom ispod kuća i zovu se: Sječunica, Do, Potkuća, Osoje, Hamzić Njive, Vina, Prisoj, Oruševac. Gajevi i Gajić su šume, a ispaša je po Nabožiću i pored Ljubine.
Sve su kuće ispod puta koji ide u Kamenicu, a od potoka Sutmara pa do potoka Oruševca.  Selo je raštrkano, ima 7 muslimanskih i 1 katoličku kuću.
Na gornjem kraju sela, u Podlipi, ima 7 stećaka.
Izumrli su u selu neke Delije, koji su bili starinci, i Sarači, oboje muslimani...U selu je boravio i neki Salih Duraković iz Jošanice.  Na Osoju je bila kuća age Hafiza Čutuka iz Sarajeva. Tu je bio i neki Bartula, koji je odselio u Vareš.
Alići
(9 kuća, a 12 domaćinstava) porijeklom su iz Gacka. – Kajići (4 kuće, a 5 domaćinstava) došli iz Solakovića u prošlom vijeku. – Hajre (6 kuća) žive dugo u Gori. Došli su iz ove okoline.  – Čuture (1 kuća, a 2 domaćinstva) došli su iz Mrakova 1932. godine. – Fetići (1 kuća) došli iz Vareša pred II svjetski rat. Latifovići su rodom iz Sarajeva.
Godine 1929. ovdje je bilo 7 muslimanskih i 1 katolička kuća a 1967. godine bilo ih je 21,  u kojima je živjelo 26 domaćinstava[3].  
Na Gori se nalazi muslimansko groblje.


Gradača ( Okrugljak ili Okrugljača)  je u strani ispod brda Gajeva prema Nabožićkom potoku.  Ima više manjih vrela. Kuće se raštrkane na rastojanjima od 50-200 metara.   Godine 1929. ovdje se nalazilo 7 raštrkanih kuća na rastojanju od 50 – 200 metara,  a 1967. godine bilo ih je 12.    
Njive blizu starog selišta zovu se po nekoj udovici Hankinim Njivama, a od nje je ta zemlja došla Paćama na Krču. U selu živi sjećanje na Aliju i Diva, koji su izumrli. U Gradači su ranije živjeli muslimani. Gdje se nekada bila klanica Ibr. Paće  iz Krča bile su kuće.  Ti su muslimani radili o zemlji,  a zimi i kada su bili besposleni  pravili su dugmeta (kalasi). Za jednog velikog rata dignu ih Delije, koji su takođe izumrli, i nijedan se nije vratio. Bilo ih je tri kuće. Danas u selu žive samo katolici.
Matić
(1 k. ) doselio iz Tisovika 1915 godine.  Rod su mu Matići na (Gradači) Okrugljači i Matići u Višnjici , koji su tamo starinci. - Lukić – Šaje (1 k.) je doselio iz Grabeža, a starinom je iz Bokšića. - Krečari (2 k.)  su tako postali po očuhu  koji je imao krečanu. Staro im je prezime Tomići. Ne znaju odakle su starinom. - Pranjići (2 k.) su prešli sa Staričevine, a starinom su iz Višnjice. Ima ih na Staričevini. Daljom su starinom iz Vareša. - Perić (1 kuća 1929 godine, a 5 kuća 40 godina kasnije) pošto mu se kuća ”oborila", Jozo Perić je prešao  iz Ljetovika u Goru svojoj majci, koja se bila preudala za Kajića. Rod su mu Perići u Bokšićima.  - Babići (2 kuće) žive dugo u Gradači, a rod su sa Babićima sa Konovika. – Blaževići (1 kuća) su došli iz Kamenice 1943.  – Čiplak - Mirčići (1 kuća) došli su pred I svjetski rat iz Orača. – Kajići (1 kuća) došli sa Gore pred II svjetski rat;  jedan je u Gori i dalje ostao. Starinom su iz Solakovića. - Jozić (1 k.) je doselio iz Tisovika na ženevinu.


Divljača se nalazi ispod Gradine, u jednom dolu, između brda Vranjka i Divljače. Ovdje žive Srbi u dvije kuće (zabilježeno 1967. godine).

Torbica (1 kuća) su došli iz Hercegovine u 19. vijeku. – Šikuljaci (jedna kuća a dva domaćinstva) došli su iz Šikulja u planini. – Palangetići (1 domaćinstvo) došli su od Olova 1956. godine.

Groblje se nalazi u blizini kuća.


Starčevina
(Staričevina)   se nalazi u strani ispod Ljetovika. Tu su  kuće Hrvata.
Bilići
(2 kuće a 3 domaćinstva) su došli iz Bokšića. – Lukić (1 k.) došao je prije dvadeset godina , takođe iz Bokšića i nije rod s Lukićem – Šanjom. - Bartula (1 k.) je ovamo prešao iz Crniovca. - Pranjić – Stokić (1 k.) je sišao s Gore , a starinom je iz Višnjice. Dalje porijeklo vodi iz Vareša.  - Blaževići (1 kuća) došli iz Ljetovika na djedovinu prije oko 39 godina.  – Barići (1 kuća) doselili iz Dučevaca 1963. – Pranići su izumrli.

Dubovo. Nalazi se u osoju brda Dubovo, na lijevoj strani Rijeke, a pored stare kaldrme koja je išla iz Sarajeva za Olovo.
Selo se, izgleda, pominje u prvoj polovini XV vijeka, vezano za kneza Batića i njegovu nekropolu u Kopošićima, što nije provjereno, jer je moguće da je tekst na spomeniku oštećen.
Na Dubovu je jedna prazna kuća, u kojoj je stanovao Iviš Krnjić, katolik, koji je odselio  u Alipašin Most. U kući Milovanovića bio je neki Jovo  Ješić, sada u Sarajevu. U kući Nikolića bio je ranije Ivo Juko.
U selu je bio i Neđo Nikolić. Pošto je on umro (bijaše doselio 1912. g. s Ljetovika) kći mu je 1924 dovela u kuću Todora Kordu. Milovanovići su rodom iz Hercegovine.


Sedraž se nalazi u strani između potoka Plavuljače i Bjelave, a ispod Gradine. Godine 1929. ovdje se nalazilo 6 kuća a 1965.  7 kuća u kojima je živjelo 11 domaćinstava. Na Sedraži žive Srbi.
Maunage (5 kuća,a 8 domaćinstava) nekad su došli iz Tilave, a starinom su iz Hercegovine.  – Bakovići (1 kuća) su došli iz Visokog prije II svjetskog rata – Perići (1 kuća) su došli iz Bokšića 1959. godine. – Trifkovići (1 domaćinstvo) su došli iz Nišića 1964. godine.


Krč se nalazi ispod brda Prljuge, Založnice, Lokve i Nabožića. Priča se da su se na njivi Pustinji nalazile kuće Muslimana koji su izginuli u nekom ranijem ratu. Pored seoskog puta (kod Nikolića kuća) nalaze se starinski nadgrobni spomenici za koje se priča da su «grčki». Na Krču se nalazi staro (muslimansko) svatovsko groblje.
Godine 1929. na Krču su se nalazile 2 pravoslavne i 4 muslimanske kuće, a 1967. godine 19 kuća sa 23 domaćinstva.
Nikolići
(4 kuće a 8 domaćinstava) strarinom su od Kolašina.  Došli su na Krč u doba turske uprave. Priča se da je Krč dobio ime po nekavom Krči, a to su današnji Nikolići. I danas Krča ima u blizini Olova. – Pače (8 kuća) žive ovdje vrlo dugo, a starinom su iz Hadžića. – Nevesinjci (1 kuća) došli su od Srednjeg prije II svjetskog rata. – Čuture (2 kuće) su došli iz Mrakova 1932. godine. – Spahići (1 kuća) došli od Rogatice oko 1937. godine. – Medići (1 kuća) došli od Srednjeg 1959. Mlinarići (1 kuća) doselili prije II svjetskog rata iz Stona. – Osme (1 kuća) došli od Ivančića 1963. godine.
I Muslimani i Srbi imaju svoja groblja na Krču.



K A M E N I C A

Kamenica je prilično raštrkano naselje na desnoj strani rijeke Ljubine prema Nabožiću. Ona se sastoji od više zaselaka, koji su po svom položaju i sastavu stanovništva različiti. Ti zaseoci su: Ljetovik, Kamenica, Poriječ (Porječ), Krivače, Dučevci, Selišće i Crnjovac.
Turnadžijin potok razdvaja Goru od Kamenice. Ljetovički potok čini ponekad poplavu, a ulijeva se u Ljubinu. Izvori su: Turnadžijina voda, Voda na njivama, Vinograd i Kaduša. Kamenica obiluje manjim izvorima koji nemaju svoja imena, ali nikad ne presuše. Turnadžijina voda dobila je ime po agi Turnađiji, a Kaduša po nekavoj ženi Kadi. U Poriječi se nalazi malo, staro groblje (mramorovi) koje je zaraslo u korov. Njive i šume ovog naselja se zovu: Vilčevina, Dučevačke njive, Kremeš, Rastić, Turnadžijina bašča, Čalopek, Vinograd, Viškuća, Igrišća i Begluk. Na vrh Begluka bio je ranije čardak u kome je živjela Kada, po kojoj se zove voda Kaduša.


Ljetovik se nalazi u prisojnoj strani istoimene kose ispod Nabožića. Od Selišta ga dijeli Potok, od Kamenica kosa Krivača  i Ljetovički Potok. Kroz selo teku manji potoci, koji ljeti presuše. U selu je veći broj izvora. Najbolje su vode Vinograd i Kupušnjak.

Njive su većinom po stranama i dolinama ispod kuća. Zovu se: Vinograd, Potkućnice, Dužice, Kotline, Abazovnik, Bor, Viškuća, Hrastić, Vilićevina...Šuma i ispaša je po Nabožiću. Ima i sjenokosa.
Kuće su raštrkane. Ima 8 katoličkih, 2 pravoslavne i 5 muslimanskih kuća.
Od starina je u selu ”grčko greblje” kod Nikolića kuća.  
Katolici:  Ilići (1 k.)1929 – 3 kuće 1967 g.)  ranije Jozići , vjerovatno su došli iz Vidotine. - Blažević (Garac) 1 k. je bio ranije u Poriječi, dalje porijeklo nepoznato. - Milanovići (2 k.) su starinom Krište iz Livna, a u selo su došli iz Sarajevskog Polja. Od toga je roda i Krišto (1 k.) u ovom selu. Milanovići su svoje sadašnje prezime dobili od svoga oćuha još prije  okupacije. - Jozić (1 k.) u Crniovcima je jedan rod s Jozićima u Poriječi  i Kamenicama. Došao je 1919. godine  s Kamenica ženi u kuću. Starinom je iz Vijake. - Bartule (2 k.) su starinom Bartolovići iz Kožljega.
Pravoslavni  Nikolići (2 kuće) rod su sa  Nikolićima na Krču, odakle su došli.
Muslimani Abadžije,  (5 kuća 1929, a 7 kuća,  8 domaćinstava 1967. g) starinom su iz Sarajeva. Ima ih u Orahovu Dolu i na Trtorićima. – Delići (1 kuća) došli 1955. od Srednjeg.
– Latifovići (1 kuća) došli iz Gore prije oko 50 godina. – Ilići (3 kuće) izgleda došli su iz Vidotine, a nekad su se zvali Jozići. – Milanovići (1 kuća) došli iz Sarajevskog polja. – Blaževići (1 kuća, a 2 domaćinstva) nekad došli iz ove okoline.


Selište (Selišće)
je u strani ispod Gajeva, a iznad puta i sela Ljetovika.
Muslimani Kahrimani (1 k.) doselili su se iz Misoče gdje su starinci. Žive ovdje od početka ovog vijeka.
Katolici: Bartulovići (1 k.)  su se doselili iz Tisovika.  Staro im je prezime Markovići Jermanovići,  a rod su s Markovićima iz Tisovika koji su starinom  iz Dalmacije. – Ilići (2 kuće) su starinom Mijatovići sa Vlašića.

Dučevci se sastoje od 3 kuće u kojima žive Hrvati.
Barići
(2 kuće) doselili iz Nasića prije oko 60 godina. – Ilići (1 kuća) došli iz okoline Sarajeva.
Krivače su u strani ispod puta za Kamenicu i sušta se do Rijeke.  Od Ljetovika ga dijeli ljetovački Potok, a od kamenica potok Jasik. Voda im je Korito – blizu kuća.
Ispod Krivačkog brda je jedna kuća katolika Kneževića(1967 godine Kneževića je bilo 4 kuće, a 7 domaćinstava . Otac im je doselio iz Ričica kod Imotskog u Dalmaciji odakle je iselio zato što ih je bilo više braće a zemlje malo. Došao je kao majstor na dvadeset godina prije okupacije.
Na Krivačkom Brdu je katoličko groblje u koje se kopaju katolici s Gore i Krivača. Prema njemu je staro ”grčko groblje”.
Barići (1 kuća) došli iz Solakovića 1962. godine.


Kamenica. Selo   se nalazi u strani ispod Stijene, izmedju Ždrijela i Dučevaca. Nasred sela je vrelo Korito, koje neki put presuši, i onda nose vodu s manjih  vrela po njivama.
Njive su većinom ispod kuća i spuštaju se do Rijeke Katulje, Brdo, Breščić, Kaldrma. Šuma je po Ždrijelu i Stijeni, a ispaša po Nabožiću.
Prvi se u selu naselio neki Jozo iz Vijake, a od njega su Jozići (1929-te; 4 kuće sa 7 porodica- 1967-e  9 kuća a 10 domaćinstava). -  Petrović (1929-te 1 kuća, a 1967-e  2 kuće) je doselio kao najamnik  iz Sarajevskog polja.  1967-e godine ovdje su živjeli i: -  Mijatovići (1 kuća) došli iz ove okoline. – Ivići (1 kuća) došli iz Nasića (Breza) 1960. godine.

Poriječ (Porječ) se nalazi u strani pod Gorom, a pored rijeke. Vodu nose s Rijeke ili s vrela u Luci, a zimi s potoka koji dijeli selo od Starčevine.   Tu žive Hrvati.

Jozići (1 kuća) došli s Kamenica; starinom su  iz Vijake. Ima ih i u Crniovcima. – Matići - Oćevci (1 kuća, a 2 domaćinstva) došli u prošlom vijeku iz okolice Vareša i nisu rod Matićima na Gradači. Jozići (II) su iz Vidotine. Pod istim je krovom i Roković , čiji je još i djed bio u ovom selu,  starinom su od Šibenika. - Zečevići – Tikvine se  rodio u Bokšićima, a starinom je iz Lepenice. Došao je ženi u kuću, oženivši se jednom udovicom Roković. Ovi Zečevići su izumrli i izginuli 1942. – Lukići (1 kuća) doselili prije oko 70 godina iz okoline Jajca. Starinom su Tomići iz Jajca, a doselili su prije okupacije.   – Kneževići (1 kuća) došli iz Krivača 1950. godine.
Rokovići
(4 kuće) starinom su od Šibenika.

Crnjovac (Crniovac) je zaselak u kome se nalazi 6 kuća Hrvata.
Blaževići
(1 kuća) narod ih je zvao Ugarci. – Bartule (2 kuće, a 3 domaćinstva) su starinom Bartulovići  iz Kožljeg. – Pranići (1 kuća) su iz ove okoline. – Zečevići (1 kuća) doselili sa Taračin Dola 1961. godine. – Barići (1 kuća) došli iz Solakovića 1958.


Katolička groblje nalaze se u Krivačama i Kamenicama, muslimansko – Dužice u Ljetoviku, a Srbi se sahranjuju na Krču. Iz Gornje Kamenice djeca idu u  školu na Taračin Do.


______________________________________

[1]   Milenko S. Filipović: "Visočka nahija" , Srpska kraljevska akademija, knj. 25. Beograd, 1928. godine

[2] Milenko S. Filipović: Vogošća i Bioča u Bosni, Beograd, 1930. godine. Autor ističe pomoć našeg bivšeg župnika Pere Zubka, kada se radi o podacima o Hrvatima sa Gore i Kamenica. Sam Pero Zubak  bavio se spisateljskim radom i bio je pripremio spis o našem kraju pod nazivom ”Povijest osnutka i razvitka župe Čemerno”, koji u cjelosti nikada nije objavljen. Vlč. Pero je umro mlad, a šta se dogodilo sa spisom, za sada se ne zna.

[3] Stanoje J. Jovanović: Vogošća, Geografsko društvo BiH, Sarajevo, 1967. godine

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom