Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

Ljepših možda ima, dražih nigdje...

(M. Selimović)

Tetoviranje
Autor Administrator   
Petak, 11 Prosinac 2009 17:30

 

Tetoviranje je jedan od običaja što se upražnjavao u našem kraju. Ovo je predslavenski (ilirski) relikt, a kao dio običajnosti bosanskih katolika ustalio se u epohi osmanske vladavine. Naše majke i bake imale su tetovažu na ruci, a još uvijek je ži nekoliko osoba iz našeg kraja koje imaju  istetoviran križ na ruci. Tetoviranje je oznaka po kojoj se jedino katolici u Bosni, te katolici i muslimani na sjeveru Albanije raspoznavaju. Kao objašnjenje zašto se to radi, navodi se  da je to običaj ostao iz turskog vremena kada su se žene, a i muški, tetovirali, da se spriječi otimanje katoličkih djevojaka od Turaka i kradja, otmice djece u janjičarsku vojsku, kako se ne bi mogla mijenjati vjera i prelaziti na islam,  ali i općenito  "da se zna da smo kršćani".


Tetoviranje se obično sastoji od niza malih križića te predstavlja neizbrisiv simbol katolicizma u Bosni i Hercegovini. Tetoviranje obuhvaća katoličke krajeve srednje Bosne, naročito u kotarima sarajevskom, visočkom, travničkom, fojničkom, prozorskom, bugojanskom i niz Donji Vrbas, kotorvaroški i banjalučki.  Najljepši oblici tetoviranja pronadjeni su u dolini Lašve, oko Guče Gore.

Tetoviranje izvode obično žene, ali ima i muškaraca koji to rade. Od ženskih to rade djevojke kao čobanice,  izuzetno i udate žene.


Razni su načini tetoviranja. Jedan je način da se na mjestu na tijelu koje će se tetovirati najprije olovkom izvuče crtež, zatim "majstor" brzo bode ("sica") iglom po zategnutoj koži i onda natrlja smjesom od uglja i meda. Upotrebljava se ugalj od smrekova drveta, koji se sjekirom stuca u prah. Mjesto meda drugi kapnu vode u prah da bude kao mastilo. Kao boja upotrebljava se i barut (u Gornjoj Rami upotrebljavaju i smjesu od baruta i luča). Drugi način, koji se primjenjuje oko Širokog Brijega u Hercegovini, jest taj da se od kore jasenove ili od debelog papira napravi "kalup". Kad posoči jasen, obreže se komad kore u kvadrat u njemu isjecanjem napravi križić, pa se onda kora digne s drveta. To se metne na ruku i dobro utegne špagom. Iglom se bode u kožu po onome križu i posipa prašinom od uglja. Rana se poslije zavije jasenovim lišćem koje se drži kod se ne uhvati krasta. U kori se izrezuju i drugi ornamenti osim križa.

Tetovaža na ruci Osim križeva, prave se točke.  Vrlo često se vide mali križići i na prstima između članaka, kao i između palca i kažiprsta. Kod žena su se mogle vidjeti i samo točke na čelu i obrazima.

Tetoviranje se obično vršilo u proljeće uoči proljetnog sunčanog obrata tj. na Josipovo (19 ožujka) ili na Blagovijest, rjeđe na blagdan sv. Ive...


Mnogi su se tetovirali za vrijeme služenja vojnog roka, neki su na rukama ispisivali imena bivših ljubavi, zbog čega su se poslije kajali,  a u novije vrijeme tetoviraju  ime i prezime, godinu rođenja, te druge simbole...

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom