Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/libraries/joomla/language/dir.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 9

Warning: include(/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php) [function.include]: failed to open stream: No such file or directory in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: include() [function.include]: Failed opening '/var/chroot/home/content/j/o/z/jozobster/html/cache/mod_stats/title.php' for inclusion (include_path='.:/usr/local/php5/lib/php') in /home/content/36/5332036/html/index.php on line 12

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cookie - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: session_start() [function.session-start]: Cannot send session cache limiter - headers already sent (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 423

Warning: Cannot modify header information - headers already sent by (output started at /home/content/36/5332036/html/index.php:9) in /home/content/36/5332036/html/libraries/joomla/session/session.php on line 426
Vršidba

Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

"Ovo je moj pedalj zemlje...Mene je ovdje majka

rodila, i prva mi se jagorčika iz zavjetrine zazlatila, i prva mi se ševa nebu okomila..."

Odavde sam ja za svijet čuo i …"

Vršidba
Autor Administrator   
Subota, 12 Prosinac 2009 13:04



Žita se vrhu. Gumno je obično kraj kuće, stalno i ograđeno. Ako ko ima koju njivu podaleko, a nezgodno mu ili ne može vući kući žito na gumno, onda će napraviti privremeno gumno. U vremena su, dok nije bilo "makinja", gumna bila u polju gdje ima vjetra i gdje se moglo lopatom da veje žito. Gumno se pravilo tako što se poslije kiše i kad se zemlja malo osuši, motikom se isječe sva trava na jednom povećem prostoru koje se onda utaba. U sredini se onda zabode "stožijer". 

Na gumno se naprije dovučila zob da se malo "utleiše".  Poslije zobi vrše se pšenica i to samo na vrućim danima, jer pšenica ne može da "ispada" ako je oblačno. Poslije pšenice vrhu se ječmovi i proso. Najprije se gumno "nasadi" ili "navlači": razastre se žito oko stožera. Onda se vrše. Vrše se konjima a neki su "gazali" i volovima. Bilo je ranije i toga da su žito najprije opucali prutom, a onda bi ga poslije volovima progazali. U vršaj su se uzimala po 2 – 4 konja, ali mnogi vrhu i s po jednim konjem. Konji vrhu obično trčeći ili hodom. Ako se vrše volovima, onda su volovi u jarmu, a ako konjima, onda oni nemaju na sebi ništa, nego se savije jedno uže u obliku osmice i po jedan krug prebaci svakom konju preko vrata. To im je "ham", za koji se zakači drvena "kuka" koja je na drugom užetu, a ovo je drugim krajem vezano za stožijer. Kuka i ovo uže zovu se "vrhulje". Dok konji trče, neko stoji pored gumna i grabljama nabacuje ono što konji razbace nogama. "Vršaj" se više puta "pretresao" i "prevrtao", a dotle bi se konji odmarali. Kad zrno otpadne od slame, gumno se "skida". Najprije se ukloni slama, a sve što ostane zgrne se grabljama i metlama na hrpu oko stožijera. Tada se žito "čini" ili "redi": s hrpe se baca lopatom u zrak prema vjetru. Žito pada na jedno pometeno mjesto gdje stoji kakvo žensko čeljade i neprestano ga "umiva" (čim vidi da po njemu ima "pljeve") jednim štapom na čijem je vrhu privezano malo trave. Višu  pljevu neko drugi odmiče grabljama. Poslije  se žito redilo većinom na mašinu, vjetrenjaču, "makinjalo". Kod prosa je drugačiji postupak. Proso se prvi put bacalo lopatom na ponjavu (redi i umiva), a drugi put kroz sito na ponjavu. S ponjave se pokupi dučanskim metlama. Pšenica i ječam su se redili dvaput, a za zob dovoljno je bilo i jedanput (ako se redi pomoću vjetra).


U davna vremena je na gumnu sjedio subaša i odmah uzimao trećinu, a "počinke" dijelio napola. Pšenični počinjci daju se kao hrana kokoškama, a zobni i ječmeni konjima.
Slama se spravljala u pojatu ili klanicu ili se "splasti". Pljeva se redovno spravljala u pojate. Slamom i pljevom hranila  se zimi stoka.
Uređeno žito spremalo se u hambarove, i to svaka vrsta u drugo "okno". Ambar je omanja drvena zgrada izdignuta iznad zemlje na četiri ugaona kamena da dno ambara ne bi povuklo vlagu. Unutrašnjost ambara je podeljena na više delova, tzv. okna. U svako okno  stavljala se samo jedna vrsta žita.
Uveče bi se gumno rasteretilo  i rašćistilo da na njeg padne rosa i da bude ljepše. Ujutro se zorom dovlačilo žito na gumno. Ako se vrše konjima, na dan se mogu izvršiti po 2 vršaja, svaki sa 2 – 4 metr. cente žita.
Prije nego se počne žetva, kosidba ili ma koji poljski posao, onaj koji počinje pomoli se Bogu za pomoć u radu i uspjeh. Uređeno žito unosilo se u ambar i sipalo u okna ili se držalo u vrećama u "kući" ili na nekom drugom zgodnom mjestu. Po potrebi se mljelo, i to u mlinovima.  Kad zatreba brašna žito se uzima iz ambara, stavlja u vreće i konjem tera u vodenicu, gdje se melje. Vodeničar dobija svoj dio brašna, zvani ujam.
Kruh  je obezbijeđen. Ono najvažnije u Čemernu.


Mlinovi su bili na potocima i manjim rijekama. To su bili "mlinovi na pera", "vito na pera" ili "riečnjaci"...Samo na Povoči bilo ih je dvadesetak (u XX vijeku) Kneževići, Šehića, Ramin, Barića, Iljetov, Rakovčića, Hamidovića, Hasanov, Husića, Bulin, Trebinjčev, Selmanovića mlin itd., na rijeci Ljubini: Maunaga, Bilića, Džumin, Maricin (Đogo), Ćurčije P.. Antin, Perića, Đoga mlin..; na Osojskom potoku (kod Križančeve kuće)  - Filipovića mlin,,,; na Misoči (u Rijeci) Ilića mlin; na Zeniku - Sastavcima, zapadno od Višnjice - Pranjića mlin; na Krnjevcu - Pavlovića mlin; na potoku Dočevići - Meškovića mlin; na potoku na Han-Karauli - Simanića mlin; na Kožljanskom potoku - Šajperov mlin...

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom