Taračin Do sa okolicom

 
  • Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size
  • default color
  • dark color
  • red color

"Ovo je moj pedalj zemlje...Mene je ovdje majka

rodila, i prva mi se jagorčika iz zavjetrine zazlatila, i prva mi se ševa nebu okomila..."

Odavde sam ja za svijet čuo i …"

Stočarstvo
Autor Administrator   
Subota, 12 Prosinac 2009 13:20


Od stoke od starina su se držale ovce, koze, goveda i konji, jedna ili dvije svinje i nešto malo živine, uglavnom kokoške.  Koze i ovce se zovu "sitna stoka".
Najvažnija su goveda i sitna stoka, a zatim konji.
Nekada je konja bilo jako puno i stanovništvo se bavilo kiriđijanjem.
"Putonogast" konj je bio  na velikoj cijeni. Ako je u konja jedna noga bijela, govorilo se da konj vrijedi jednu kesu (500 groša - stari novac), ako je putonogast u dvije, da vrijedi dvije kese, a ako je putonogast u tri noge, da vrijedi tri kese. Međutim, ako je putonogast  u sve četiri noge, onda ne vrijedi ni četiri pare. Kada konj ima bijelu prugu preko čela i gornje gubice, kažu da je "binjiš" ili "brnjast". Smatralo se da je to dobar konj. Ako ima bijelo preko obje gubice smatra se da ne valja. "Čakarast" je konj koji ima kao bijele oči.


RAD OKO STOKE


Ovcama se zimi polagalo sijeno a ko nije imao sijena davao  im je ječmene slame i gonio ih u brda da ljušte smreku, makar bilo i snijega, samo neka nije smrznut. Ovce su se držale zatvorene u toploj štali. Ponedjeljkom,  četvrtkom i subotom ovce su se solile, a neki su ih solili samo jedanput sedmično. Solio ih koje muško ili žensko čeljade ali ne domaćin. Zimi  se ovce nise gonile na vodu nego su jele snijeg.
Kidanica – jedan otvor na zidu štale kuda se đubre baca na jednu "kamaru", a baca se "kida" drvenom ili gvozdenom lopatom,  izjutra i uveče.
Nekada su se goveda gonila na Nabožić i Vijenac i tu ostajala po dva mjeseca.


Stočarski proizvodi




Od stoke se dobivao loj, kosti, meso, mlijeko, koža, vuna, đubre, rogovi i papci.
Vuna i kostret. -  Ovca su se strigle jedanput godišnje. Strigle su ih žene, a negdje i muškarci. Kad ostrigu vunu, strpaju je u vreće ili drvene krošnje i "zasjere je": uliju vruće vode da vuna "raspusti sjeru" (mast). Kad se opere, prostre se vuna po plotu da se osuši. Onda se zove moba "češljare" (djevojke i mlade); do ponoći se češlja, a od ponoći se sijeli do ujutro.

Mlijeko. – Kravlje mlijeko se procijedi na sito. Potom se razlije u drvene čanke ili zemljane ćase da se ukiseli. Za rad oko mlijeka ili bijelog mrsa služi naročita zgrada: uđera ili mljekar. Da se lakše usiri (ukiseli), stavlja se u svježe mlijeko sirište. Neki u jomužu ne meću ništa.
Može se mlijeko uzavariti pa tako ukiseliti.
Koža, kosti, rogovi i papci. – Iskorištavala se na razne načine. Mnoge komšije  znali su  učiniti sami ovčiju kožu, a neki i goveđu. Inače su se kože, rogovi i kosti  prodavali u Visoko, gdje su ih kupovali trgovci i pravili od njih češljeve, cigarluke i sl.

 

Taracin Do na Facebook


www.taracin-do.com
Taračin Do sa okolicom